Postavljanja transkontinentalnog internet kabla bi trebalo da obezbijedi "vodeću povezivost u tehnološkoj industriji" na pet kontinenata, dok istovremeno odražava rastuću moć i poziciju velikih privatnih tehnoloških kompanija u današnjem svijetu.
Izgradnja 50.000 kilometara dugog podmorskog kabla putem koga će se internet signal prenositi širom svijeta ideja je koju kompanija Meta želi da sprovede u realnost povezujući Sjedinjene Američke Države, Indiju, Južnu Afriku i Brazil.
"Projekat Votervort" (engl. Project Waterworth) će povezivati i druge regione na toj ruti, i istovremeno, kada bude završen, postati najduži podvodni kabl na svijetu.
Ovim potezom Meta, kao vlasnik globalno najpopularnijih društvenih mreža i čet aplikacije Facebook, Instagram i WhatsApp, nastoji da proširi svoje tehnološko prisustvo izvan područja društvenih medija, prije svega na vještačku inteligenciju (AI) i infrastrukturu koja je podržava.
S tim na umu, izvršni direktor Mete Mark Zakerberg nedavno je najavio ulaganja od 60 do 65 milijardi dolara tokom 2025, za izgradnju data centra koji bi trebalo da "pokrije veliki dio Menhetna", iz koga će se napajati resursi vještačke inteligencije kompanije.
Projekat postavljanja transkontinentalnog internet kabla trebalo bi da obezbijedi "vodeću povezivost u tehnološkoj industriji" na pet kontinenata, kao i pomoć u podršci projektima zasnovanim na vještačkoj inteligenciji i njenom razvoju, ističu iz kompanije.
Budući najduži podvodni kabl do sada, koristiće sistem od 24 para vlakana, što znači da će imati veći kapacitet, odnosno protok, u poređenju sadašnjim rješenjima. Takvi podmorski kablovi postaju sve značajniji za globalnu umrežnost, budući da obezbjeđuju infrastrukturu za različite digitalne usluge i brzi prenos podataka širom svijeta.
Statistika sugeriše da se više od 95 odsto svjetskog internet saobraćaja prenosi putem podmorskih kablova, a trenutno u upotrebi postoji više od 600 javnih podmorskih kablovskih sistema širom svijeta.
U ovom poslu, naravno, Meta nije jedina. Google je 2024. godine najavio da će izgraditi prvi podmorski internet kabl koji povezuje Afriku i Australiju, kao i ulaganje od milijardu dolara za unapređenje povezanosti Japana putem dva nova podmorska kabla u Tihom okeanu.
"Tokom protekle decenije došlo je do promjene, pa sada ovakve kablove sve više polažu velike tehnološke kompanije", kaže za BBC profesor Vili Lehdonvirta sa Oksfordskog internet instituta.
Suprotno doskorašnjoj praksi, da podvodne kablove finansiraju i polažu nacionalne telekomunikacione operatori, današnja težnja velikih tehnoloških kompanija da to rade same odražava njihovu rastuću veličinu i poziciju iz koje mogu nezavisno da finansiraju izgradnju takve infrastrukture. Profesor Lehdonvirta kaže da je to nešto što bi "moglo da bude veoma značajno za kreatore politika koji se bave koncentracijom na digitalnim tržištima".
Ovaj potez je još jedna demonstracija Metine snažne želje da posjeduje više od svog dosadašnjeg poslovanja usmjerenog na povezivanje, smatra analitičar telekomunikacija Paolo Peskatore. On nastoji da preskoči rivale u pružanju jedinstvenog paketa usluga, integracijom hardvera, softvera, onlajn platformi i sve većih aspiracija u vezi sa povezivanjem, rekao je on za BBC.
A usljed sve većeg značaja podmorskih kablova, raste i zabrinutost zbog njihove ranjivosti na napade ili nesreće. Nakon niza incideneta u kojima je dolazilo do njihovog prekidanja, stručnjaci upozoravaju da je podmorska telekomunikaciona infrastruktura danas sve više arena za geopolitičke tenzije i sukobe.
Meta navodi da će "Projekat Votervort" biti kablovski postavljen sistem do dubine od 7.000 metara i da će "koristiti unaprijeđene tehnike ukopavanja u oblastima visokog rizika kao što su plitke vode u blizini obale, kako bi se izbjegla oštećenja od brodskih sidara i drugih opasnosti".
Projekat, inače, odstupa od do sada utvrđenih ruta, pa tako "preskače" Evropu i Kinu, i izbjegava "geopolitička žarišta" u Sueckom kanalu i Južnom kineskom moru, konstatuje profesor Ledonvirta i dodaje da se povezivanje SAD sa glavnim spornim tržištima na južnoj hemisferi može posmatrati kao "jačanje ekonomske i infrastrukturne moći SAD u inostranstvu".