"Bio sam mrtav duže od minut": Avaks iz "Kengura" 12 godina bio na heroinu, 3 puta ga vraćali u život

Lazar Strugar otvoreno je govorio o svojoj borbi sa heroinom.

Sada, kada je sve iza njega, glumac je riješio da progovori o paklu kroz koji je prošao. Njegov put nije bio nimalo lak, ali je izašao kao pobjednik.

U velikoj ispovijesti priznao je da je oko 12 godina konzumirao heroin, da je gubio zube i kilograme, a da je u jednom trenutku čak doživio i smrt.

O trenucima kada je počeo da se drogira

"Dobio sam veliku priliku u životu preko svojih uloga, dosta sam postigao, ali sve ostalo je bilo nešto što me je udaljilo od svega što sam želio da budem. Nakon 'Kengura' i serije 'Košarkaši' posjetio sam pakao. Sa 22 godine sam bio u Ateljeu 212, ali sam se uklopio i sa heroinom. Našli smo se tako kao da smo se cijelog života tražili. On mene da upropasti, a ja njega da mi da neki privid da će sve da bude okej", započeo je priču Lazar Strugar.

"12 godina sam bio zavisnik od narkotika"

Glumac ne krije da je konzumirao heroin, koji ga je doveo do ivice smrti.

"Punih 12 godina sam bio zavisnik od narkotika. Deset punih godina sam proveo u tom paklu. Nikada nisam tačno izračunao koliko, da ne licitiramo između 10 i 12 godina sam bio zavisnik od heroina, nazalno sam ga konzumirao i bio sam u njegovom vlasništvu od jutra do mraka. Nekoliko značajnih uloga u pozorištima i filmu mi nisu bili dovoljni, ništa mi to nije bilo nekako zaokružujuće. Lijepo je bilo to što su me prepoznavali, što su muškarci željeli da se druže sa mnom, a djevojke da se zabavljamo, ali samo po sebi nije dovoljno da čovjeka ispuni", priznao je on.

Tri puta umalo izgubio život

Lazar je priznao da je bio na ivici smrti čak 3 puta i da se jedva izvukao.

"Život sam gubio tri puta, dva puta je bila klinička smrt, a jednom sam bio mrtav duže od minut kao posledica predoziranja. Veliki broj ožiljaka imam na licu, koji su posledica svega toga. Jednostavno, sve je to tako moralo da bude. I niko tome nije izbegao, ni ja, ni Maradona, ni niko ko je bio u paklu droge. Ozbiljne fizičke povrede, a o emotivnim tek neću ni da pričam. Tek sada kada živim u braku sa suprugom i imam troje djece kod kuće, tek sada vidim gdje sam sve šupalj. I da sam na drugačiji način mogao da vodim svoj život i da se pripremim na najtežu ulogu koju imam. Sve druge uloge su bile samo da me pripreme na ovo, da budem neko u čijoj kući će rasti djeca, neke nove generacije", izjavio je glumac.

"Jedino dobro je to što sam došao do dna, jer tek tada možeš da se penješ"

Strugar ističe da je 12 godina protraćio, ali je, tek kada je "dotakao dno", shvatio šta treba da uradi.

"To što sam se drogirao je bilo potpuno besmisleno. Izgubio sam 12 godina. Jedino dobro, da se tako izrazim, je to što sam stigao do dna, a kada dođeš do dna onda možeš samo da se penješ gore. Mislim da mi je sve to trebalo jer sam bio prilično osion cijelog života, što me je nosio taj kompleks više vrijednosti, zato što me je nosio ponos. Ponos je i dalje tu, ali više ne upravlja mnome. Više mi nije bitno da budem bolji ili da zauzimam stav 'ne možeš ti tako da razgovaraš sa mnom'. Jednostavno sam uspio da se unormalim a to je samo zato što sam bio svjestan do kog dna sam stigao. Cio život slušam o sebi da sam lijep, pametan, i onda sam doživio paradentozu, počeo da gubim zube, imao 53 kilograma i nisam mogao da spojim rečenicu. I nisam bio ni lijep, ni pametan više, ali opet sam nekako postojao", rekao je on.

"Nisam mogao da se pogledam u ogledalo"

Glumac je doživio tri kliničke smrti, tj. za jednu ističe da je bila prava. Lazar tvrdi da je nekoliko minuta bio mrtav, a onda ga je spasila nepoznata žena.

"Nisam mogao da se pogledam u ogledalo i to mi je bilo nekako strašno. Uslijedile su tri kliničke smrti. Dve kliničke i jedna prava. Preko minut sam bio mrtav i nemam nikakve posledice. U mom serijalu koji pravim govorim baš o tome kako se to desilo, konkretno taj slučaj kada sam bio mrtav preko minut. Nisam htio da se ubijem, ali kada sam shvatio koliku količinu heroina i ljekova za smirenje sam unio u sebe u istom momentu, shvatio sam da ću da umrem", rekao je Strugar.

"Ovo je priča koja će najbolje da opiše krug pakla kroz koji sam prošao tada i zato je pričam. Onda sam rekao sebi: 'Danas je jako lijep dan i neću da umrem u kući'. Sio sam i rekao: 'Svjestan sam da ću da umrem i neću da zovem hitnu pomoć, baš mi je super'. Mnogi moji idoli su pisali knjige o ovom momentu, mnogi moji idoli su pisali pjesme o smrti, to je taj fenomenalan momenat, eto sada dolazi ta velika smrt. Katastrofa razmišljanje. Nisam želio da umrem kod kuće jer ni sa kim više kontakt nisam imao. Razmišljao sam da ću sigurno jedno tri, četiri dana da provedem u stanu i da se ucrvljam što nikako nisam želio, a opet ta sujeta i osionost mi to nisu dozvolili da tako završim, pa sam odlučio da idem ja lijepo napolje. Onda sam napolju seo u park, ali opet sebi kažem: 'Ovde će čim trokiram neko da zove hitnu pomoć'. I odlučim da sjednem u sedamnaesticu koja ide od Konjarnika do Zemuna", izjavio je glumac, pa otkrio šta se potom desilo:

"I to je jedno sat i deset minuta kroz špic vožnje i ja sam kontao dok dođem na poslednju stanicu već ću biti mrtav. I to je bio moj plan. Na svu sreću, zahvaljujući Bogu, univerzumu, ko u šta vjeruje, ja sam se probudio kod srednje Saobraćajne škole. Žena koja je sedela u autobusu iza mene je bila ljekar u Urgentnom centru. Po načinu na koji sam sedeo ona je prepoznala da se nešto baš zeznuto dešava i da ja verovatno neću da preživim. Ona je pozvala hitnu pomoć i spasila mi život. Toliko sam bio van sebe i više nisam bio sposoban da odlučim da li ću da živim. Bog me je pogledao. Da ona nije sedela ne bih bio živ, laiku bi djelovao tako da možda sam malo umoran, možda sam malo popio, ona je prepoznala šta je sa mnom i pozvala je hitnu odmah.

Spasila ga žena koja je ljekar u Urgentnom centru

"Ona mi je dala prvo vještačko disanje i reanimaciju. To nažalost nije bio prelomni trenutak da ostavim drogu. Bilo je potrebno da se pojavi veća ljubav od one koju sam osjećao prema paklenom prahu. Velike sam gluposti pravio. U velike dugove sam upadao. U jednom momentu sam krenuo da kradem i otimam. I već sam bio fizički ugrožen. I bratić moj, koji je bio u istom problemu prije mene i kroz sve to je prošao, našao je rješenje za mene. Postojao je taj neki rehabilitacioni centar", priznao je on.

"Međutim taj rehabilitacioni centar je bio hrišćanski, ali ja tada nisam želio da čujem ni za Hrista, ni za veru, kakvi bakrači ja i vera, samo sam u svojoj sujeti živio i narkomaniji. Zato nisam želio da idem na liječenje. Međutim, kada je frka postala ozbiljnija i kada sam shvatio da nisam bezbjedan i da čak i kada imam novac ne mogu da odem da kupim bez da uletim u problem i da me neko vija, e tada sam otišao tamo dva-tri mjeseca. Od tog momenta se nikada više nisam vratio narkoticima", iskreno je priznao glumac Lazar Strugar za N1.

Izvor: Telegraf / MONDO