Bogorodica je po predanju jedina žena kojoj je ikada bilo dozvoljeno da stupi na tlo Svete Gore. Smatra se zaštitnicom cijelog ženskog roda, a za ovaj dan su vezana brojna vjerovanja i običaji.
Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas slave Vavedenje Presvete Bogorodice, jedan od najvećih praznika posvećenih Bogomajci.
Vavedenje, ili kako ga još zovu Sveta Prečista ili Ženska Bogorodica je obeleženo crvenim slovom u pravoslavnom kalendaru i spada među 12 najvećih i najpoštovanijih hrišćanskih praznika.
Slavi se kao uspomena na dan kada je Bogorodica, u pratnji svojih roditelja Joakima i Ane, prvi put uvedena u hram Božji.
Bogorodica Marija je kao trogodišnje dijete, u skladu sa zavetom roditelja Joakima i Ane da će ako budu imali porod dati bebu u hram, dovedena u Jerusalim i uvedena u hram.
Činom Vavedenja Marijinog, kaže jevanđelsko predanje, sveti roditelji ispunili su zavjet da će porod, kojeg dugo nisu imali, "predati Bogu na službu".
"Naprijed su išle djevice, sa zapaljenim svijećama, a za njima presveta Djeva, ukrašena carskim blagoljepnim haljinama, kako priliči kćeri carevoj i nevesti Božjoj", zapisano je u "Prologu" vladike Nikolaja Velimirovića.
Vavedenje Presvete Bogorodice je slava manastira Hilandar
Iako Grčka pravoslavna crkva slavi Vavedenje po novom kalendaru (21. novembra), na cijeloj Svetoj Gori tradicionalno se i 4. decembra obilježava Dan Bogorodice, a centralnu liturgiju drže srpski sveštenici iz Hilandara.
Bogorodica je po predanju jedina žena kojoj je ikada bilo dozvoljeno da stupi na tlo Svete Gore, tokom svog misionarskog putovanja po povratku iz Svete zemlje. Ona je zbog toga ujedno i zaštitnica cijele Svete Gore, odnosno grčkog poluostrva Atos.
Na pravoslavnim ikonama posvećenim ovom prazniku slika se Bogorodica u pratnji djevojaka sa upaljenim voštanicama, ali se takođe slika i scena iz jerusalimskog hrama, u kojoj trogodišnju Mariju i njene roditelje prima prvosveštenik Zaharija, otac Jovana Preteče.
Narodna vjerovanja i običaji
Bogorodica se smatra zaštitnicom žena porodilja i razna su narodna verovanja vezana za moć ikona na kojima je ona predstavljena.
U Srbiji na Vavedenje po običaju prestaju svadbe, koje se ne održavaju do prvih dana proleća. U takovskim selima je bio običaj da se posle službe u crkvi, svečano odjevene i okićene cvijećem, okupe sve mlade koje su se te jeseni udale.
U nekim mjestima se zadržao običaj da na Vavedenje nerotkinje odu da prespavaju u manastir, kako bi im Bogorodica podarila porod.
Prema narodnim verovanjima, stočari slave Vavedenje kako bi im Bogorodica zaštitila stoku od zveri.
Tog dana ne treba preduzimati nikakve važnije poslove, sklapati ugovore, započinjati velike radove i slično.
Takođe, ne bi trebalo raditi po kući, prati veš, peglati i slično, sve žene treba da praznuju dan svoje zaštitnice.
Svetu Prečistu svetkuju rodilje i nerotkinje, a mnogi se na ovaj dan i pričešćuju, veruje se da Bogorodica na današnji dan uslišuje sve molitve.