Društvo gojaznih u Americi je sprovelo istraživanje kako ljudska težina utiče na očuvanje životne okoline.
Ako volite dobro da klopate i to se na vašem telu primjećuje, nemoje se začuditi ako se na ulici susretnete s prekim pogledima neznanaca.
Naime, Društvo gojaznih u Americi je sprovelo istraživanje kako ljudska težina utiče na očuvanje životne sredine.
Studija je pokazala da gojazni ljudi proizvode dodatnih 700 miliona tona ugljen-dioksida godišnje, u odnosu na one sa "normalnom težinom".
Ovo istraživanje je takođe otkrilo i da su gojazni odgovorni za čak 1,6 posto proizvodnje gasova koji izazivaju efekat staklene bašte (zadržavaju toplotu koja se reflektuje od Zemljine površine i na taj način čine planetu toplom), a u koje spadaju vodena para, ugljen-dioksid, metan, azot-suboksid i hlorofluorokarbonati.
Kako naučnici kažu, do ovog dodatnog zagađenja dolazi uslijed pojačane proizvodnje hrane, ali i veće utrošnje goriva koje je potrebno da bi se osobe sa prekomjernom težinom prevezle.
Od čovjeka do mikroskopskih bakterija, svi organizmi na planeti zavise od kiseonika, pa stvaraju ugljen-dioksid kao rezultat metaboličkih procesa potrebnih za život.
Ukupna proizvodnja ugljen-dioksida iz bilo koje vrste povezana je sa prosečnom brzinom metabolizma, prosečnom veličinom tijela i ukupnim brojem jedinki vrste. Povećanje prosečne tjelesne težine ljudi na Zemlji može dodatno da utiče na pokušaje smanjenja emisija ugljen-dioskida koje proizvodi čovjek.
"Naša analiza sugeriše da pored blagotvornog uticaja na smrtnost i troškove zdravstvene zaštite, kontrola gojaznosti može povoljno uticati i na životnu sredinu“, rekao je autor ovog rada i nutricionista sa Univerziteta u Kopenhagenu u Danskoj, Fejdon Magkos.