Lifestyle

Otkrivena izuzetno retka krvna grupa: "Hibridna" krv pronađena kod tri osobe

Autor Tamara Veličković

Istraživanja retkih grupa krvi donose nova, iznenađujuća otkrića - "hibridnu" krv.

Izvor: Mondo/Stefan Stojanović
  • Pronađena je izuzetno retka mutacija krvi B(A) kod samo tri osobe.
  • Ova "hibridna" krv spaja osobine grupa B i A i može da zbuni testiranja.
  • Otkriće pokazuje da postoje još neotkrivene, retke varijante krvi.

Naučnici iz Tajlanda identifikovali su novu, izuzetno retku mutaciju u fenotipu krvi B(A). Ovo otkriće baca novo svetlo na raznolikost ljudske krvi i može da ima veliki značaj za medicinu, posebno u kontekstu transfuzija, piše SicenceAlert.

Nova mutacija u fenotipu B(A) - šta su otkrili naučnici?

Istraživački tim, pod vođstvom hematološkinje Džanejire Kitivorapart sa Univerziteta Mahidol u Tajlandu, analizirao je više od 544.000 uzoraka krvi, prikupljenih u bolnici "Siriraj" tokom osam godina. Među njima su otkrili tri slučaja, do sada nikad viđene, mutacije u fenotipu B(A). Ovo je izuzetno retko. Procenjuje se da se pojavljuje kod jedne osobe na 180.000, što je samo 0,00055 odsto populacije. Rezultati su objavljeni u naučnom časopisu Transfusion and Apheresis Science u junu 2025. godine.

Fenotip B(A) je posebna varijanta krvne grupe B, koja poseduje mutacije zbog kojih pokazuje malu aktivnost karakterističnu za antigen A. Ova neobična osobina može da izazove poteškoće u određivanju krvne grupe tokom standardnih testiranja.

Zašto je krvna grupa toliko važna?

Ljudska krv deli se na osam glavnih grupa, na osnovu prisustva antigena (šećernih molekula) i proteina na površini crvenih krvnih zrnaca. Te grupe - A, B, AB i O - dodatno se označavaju Rezus faktorom (+ ili -). Svaka krvna grupa je jedinstveni molekularni marker koji organizam prepoznaje kao "svoj". Kod transfuzija, pogrešno uparivanje može da izazove snažnu imunološku reakciju, koja može da bude smrtonosna.

Ipak, ljudska krv je mnogo raznovrsnija nego što osnovna podela sugeriše. Otkrića novih varijanti, poput fenotipa B(A), otkrivaju koliko je sistem kompleksan i zašto su precizna istraživanja toliko važna.

Razlike u sistemu ABO - šta to znači za pacijente?

Tokom istraživanja, naučnici su naišli na 198 slučajeva razlika u ABO sistemu. To znači da rezultati testiranja eritrocita i krvne plazme iz iste epruvete nisu bili usklađeni. Takve situacije mogu da dovedu do kašnjenja u lečenju, jer lekari moraju potpuno sigurno da utvrde stvarnu krvnu grupu pacijenta. Među tim slučajevima identifikovana je samo jedna osoba sa fenotipom B(A).

Studija je pokazala da su ABO razlike mnogo češće kod pacijenata nego kod davalaca krvi, verovatno zato što ozbiljne bolesti povećavaju rizik od neobičnih ponašanja krvnih ćelija.

Nova genetska otkrića

U analizi mutacija u genu ABO, koji kodira enzim zadužen za dodavanje šećera ćelijama krvi, naučnici su otkrili četiri nove mutacije. Upravo te promene čine da krv tehnički pripada grupi B, ali istovremeno pokazuje slabu aktivnost antigena A. Takve nijanse mogu da zbune standardne testove krvne grupe.

Naučnici veruju da ovi rezultati ukazuju na postojanje još drugih, jednako retkih i teško uočljivih krvnih varijanti u populaciji. To dodatno naglašava važnost naprednih genetskih testova koji mogu da pomognu u jasnom određivanju krvne grupe kad standardni rezultati odstupaju.

Novi izazovi za medicinu

Otkriće fenotipa B(A) još je jedan korak u proučavanju raznolikosti ljudske krvi. Stručnjaci naglašavaju da su potrebna nova istraživanja kako bi se bolje razumele strukturalne i funkcionalne posledice ovakvih mutacija. To bi moglo da doprinese razvoju preciznijih dijagnostičkih metoda i unapređenju bezbednosti transfuzija.

Ne samo B(A) - druge retke krvne grupe

Ovo nije prvi put da naučnici otkrivaju nove krvne grupe. U 2024. godini, rešena je 50-godišnja misterija identifikovanjem potpuno novog krvnog sistema, na osnovu uzorka uzetog od trudnice još 1972. godine. Ove godine, francuski naučnici otkrili su krvnu grupu "Gvada negativna", za koju se veruje da postoji kod samo jedne osobe na svetu.

Takva otkrića pokazuju da ljudska krv krije još mnogo tajni. Zahvaljujući savremenim tehnologijama i naprednoj genetici, možemo je sve bolje razumeti, što će u budućnosti doprineti boljoj medicinskoj nezi širom sveta.