Kim Kardašijan (45) je otkrila da joj je dijagnostikovana aneurizma mozga. Šta ova dijagnoza znači?
U prvoj epizodi sedme sezone rijalitija "The Kardashians", Kim Kardašijan (45) je saopštila da joj je dijagnostikovana aneurizma mozga. Otkrila je da su joj ljekari objasnili da stres može da uzrokuje ovo stanje, koji je pripisala burnom razvodu od Kanjea Vesta. Šta znači aneurizma mozga?
Čak do 5 odsto odraslih osoba živi sa netaknutom aneurizmom mozga. Zanimljivo je da većina aneurizmi ostaje "tiha" - možemo sa njima da provedemo cio život, a da nikada ne saznamo za njihovo postojanje. Ipak, ako aneurizma pukne, prognoze su, nažalost, veoma loše. Povratak punoj funkcionalnosti je rijetkost. Zato je važno znati koji su simptomi aneurizme mozga - i oni prvi, i oni nakon pucanja. Brza reakcija može da spasi život.
Šta je aneurizma mozga i koji su njeni uzroci?
Aneurizma je izbočenje krvnog suda u mozgu koje nastaje usled slabljenja njegovog zida. U velikoj mjeri podsjeća na balon napunjen krvlju. Kada pukne, krv se izliva u važne djelove mozga, što dovodi do porasta intrakranijalnog pritiska. Čak oko 20-30 odsto pucanja aneurizme završava se brzim smrtnim ishodom, bez mogućnosti reakcije. Takve situacije su šokantne i ne iznenađuje što se mnogi ljudi plaše aneurizme mozga.
Uzroci nastanka aneurizmi nisu u potpunosti poznati. Neke aneurizme su urođene, a pokazano je da genetska predispozicija može da igra ulogu. Aneurizme mogu da budu i stečene, pod uticajem faktora okoline. Obično se dijagnostikuju kod osoba između 40. i 60. godine, a žene su više podložne od muškaraca.
Pošto uzroci nisu potpuno poznati, ne možemo mnogo reći ni o prevenciji. Međutim, poznato je da stil života značajno utiče na vjerovatnoću pucanja aneurizme. Povišen krvni pritisak i pušenje su glavni faktori koji mogu da doprinesu nastanku i povećanju rizika od pucanja aneurizme.
Prvi simptomi aneurizme mozga
U mnogim slučajevima aneurizme ne izazivaju nikakve simptome dok ne dođe do pucanja. Simptomi se mogu pojaviti ako je aneurizma velika, a mnogo zavisi i od njenog položaja. Među prvim simptomima mogu da budu:
- glavobolja,
- poremećaj vida,
- spušteni kapak,
- slabost mišića ili epileptični napadi.
Hronične glavobolje već bi trebalo da budu razlog za posjetu ljekaru. Zašto? Zato što ljekar u dijagnostičkom procesu može da preporuči analize koje omogućavaju otkrivanje aneurizme mozga.
Simptomi nakon pucanja aneurizme
Simptomi se ne mogu previdjeti kada aneurizma pukne. Javlja se intenzivna glavobolja. Mnogi, koji su preživjeli, pucanje aneurizme opisuju kao najjaču bol u životu, koju ne mogu da ublaže uobičajeni ljekovi. Ostali simptomi mogu biti:
- mučnina,
- povraćanje,
- poremećaji govora,
- osjetljivost na svjetlost,
- ukočen vrat,
- bol oko oka,
- ubrzano disanje,
- dezorijentacija,
- gubitak svijesti.
Treba biti svjestan da se simptomi razlikuju u zavisnosti od veličine aneurizme (odnosno količine krvi) i tačne lokacije. Nažalost, u oko 20-30 odsto slučajeva pucanje aneurizme dovodi do gotovo trenutne smrti.
U preostalim slučajevima ključna je brza reakcija. Obično je potrebna hitna operacija kako bi se zaustavilo krvarenje i spriječile daljnje povrede mozga. Ipak, čak i uz brzu intervenciju, retko se vraća potpuna funkcionalnost. Promjene u mozgu često su nepovratne.
Šta može da izazove pucanje aneurizme?
Najčešći uzrok pucanja aneurizme je nagli porast krvnog pritiska. Faktori koji mogu da doprinesu ovom povećanju uključuju:
- intenzivan fizički napor,
- jak stres,
- napad hipertenzije,
- nagla promjena pritiska (npr. tokom ronjenja),
- nagla promjena temperature (npr. skok u hladnu vodu u vrućem danu).
Pucanje aneurizme ne mora da ima specifičan uzrok. Može da se dogodi tokom odmora ili uobičajenih aktivnosti, posebno kod velikih aneurizmi. Statistički rizik od pucanja aneurizme iznosi oko 1,5-2 odsto godišnje, ali se kumulativno povećava s godinama.
Može li rizik od aneurizme mozga da se smanji?
Iako uzroci nastanka aneurizmi nisu u potpunosti poznati, određene promjene životnog stila mogu da smanje rizik od pucanja:
- izbjegavanje prekomjernog alkohola,
- izbjegavanje konzumiranja cigareta,
- izbjegavanje hroničnog stresa,
- redovno mjerenje krvnog pritiska i liječenje hipertenzije,
- kontrola holesterola.
Ipak, ne može se uvijek sprečiti pucanje aneurizme. Zbog toga je važno da reagujete na sve sumnjive simptome i ne odlažete posetu ljekaru.