NE IZLAZITE NAPOLJE AKO NE ZNATE OVE 3 STVARI! Detaljne smjernice za nesvjesticu, dehidraciju i toplotni udar

Nesvjestica usljed toplote, toplotni udar i dehidracija su uobičajeni ljeti i mogu da se dese svakom od nas. Šta tada raditi?

Nesvjestica usljed toplote - prva pomoć

Sinkopa je kratkotrajni, prolazni gubitak svijesti. Ovo staje najčešće je uzrokovano iznenadnim stajanjem ili dužim boravkom u jednom položaju, što dovodi do pada krvnog pritiska. Do nesvjestice dolazi i usljed iscrpljenosti, dehidracije i pregrijevanja kada je toplo i zagušljivo, odnosno, kada imamo osjećaj da "ne možemo da dišemo", a ne možemo da promijenimo položaj (npr. sjednemo) i da se odmorimo. Takve situacije se najčešće dešavaju u javnom prevozu i na događajima gdje ima mnogo ljudi, kada je i količina kiseonika ograničena.

Kada se osoba onesvijesti, naša reakcija je obično trenutna i intuitivna. Trčimo do nje i pokušavamo da je probudimo. Ako je pri svijesti, pomažemo joj da se prebaci na hladnije mjesto i da se oporavi. To je dobro, ali je važno zapamtiti jedno pravilo. Ako vidimo da se neko onesvijestio, uvijek prvo treba da provjerimo njegovo stanje. Ako je osoba u nesvijesti, ali diše, trebalo bi da je stavimo u položaj za oporavak kako bismo obezbijedili čist disajni put i pozvali hitnu pomoć. Kada osoba svjesno razgovara sa nama, ali je letargična i umorna, možemo joj pomoći da legne i obezbijediti joj uslove za odmor.

Nekada su ljudi učili da u slučaju nesvjesti podignu noge kako bi više krvi dospjelo u glavu. Ipak, brzi dotok krvi u mozak može da izazove porast pritiska, što za posljedicu ima pucanje sudova i hemoragijski moždani udar. Nesvjestica nije uvijek posljedica iscrpljenosti tijela, čak i ako sve ukazuje na to. Takođe može da bude rezultat srčanih problema. Takođe je važno da osoba bude hidrirana. Ovo je važno jer će to povećati krvni pritisak. Ipak, stručnjaci napominju da to treba raditi pažljivo, tečnost treba davati u malim gutljajima i samo ako je osoba pri svijesti. U suprotnom, može da se uguši vodom.

Ako primjetite da vam se zbog vrućine pogoršava raspoloženje i da gubite snagu, treba da radite jednostavne vježbe koje će povećati krvni pritisak. Najbolje vježbe, koje preporučuje i Evropski savjet za reanimaciju (ERC), jesu za donji dio tijela poput čučnja. Radi se o zatezanju i opuštanju mišića kako bi se podržao proces pumpanja krvi. To će vam omogućiti da održite ravnotežu i vratite malo snage.

Dehidracija - voda nije dovoljna

Kada temperatura pređe 30 stepeni Celzijusa, tijelo vrlo lako dehidrira. Ovo stanje je opasno jer je gubitak energije postepen. Kako prepoznati da je tijelo dehidrirano? Najčešći simptomi dehidracije su:

• umor
• slabost
• glavobolja ili vrtoglavica
• poteškoće sa koncentracijom
• suva usta

Uobičajena pojava jeste da osjetite pojačanu žeđ, ali to nije jedini simptom. Kada je stanje veoma ozbiljno, disanje i otkucaji srca mogu da se povećaju, a krvni pritisak može da padne. Koža postaje suva i naborana, a boja urina se mijenja, postaje tamnija. Posljedice dehidracije su veoma ozbiljne. Ako se kombinuje sa pregrijevanjem, može doći do toplotnog udara. Ovo je veoma opasno za djecu, starije i one sa hroničnim bolestima, ali i zdravi odrasli treba da budu oprezni.

Kada su u pitanju "načini za rješavanje dehidracije", uvijek je najbolja prevencija, odnosno, sprječavanje prevelikog gubitka tečnosti. Međutim, kada dođe do dehidracije, trebalo bi da hidrirate tijelo, ali tada obična voda nije dovoljna. Obezbjeđivanje vode u tijelu je veoma važno jer treba da izjednačimo njegovu zapreminu, ali sama voda je štetna u velikim količinama. Može doći do hipotonične prehidratacije, odnosno tzv. intoksikacije vodom. Ovo nije ništa drugo do razblaživanja elektrolita, prije svega natrijuma, kalijuma i magnezijuma, koji su neophodni za provođenje električnih impulsa.

Mnogo bolja ideja je dodavanje elektrolita u prahu u vodu. Takvi preparati se izdaju bez recepta u apotekama. Mnogi od nas ga čak imaju kod kuće jer je to popularan lijek koji se koristi za liječenje dijareje i dehidracije. A kada nemamo pri ruci apotekarske elektrolite, pomoć kod dehidracije možemo naći u kuhinji. Čak i obična kuhinjska so u čaši vode pomaže. Pošto nije baš ukusno, možemo da dodamo mentu, limun, med.

Toplotni udar - stanje opasno po život

Prvi je rezultat jakog izlaganja sunčevoj svjetlosti. To može da dovede do pregrijevanja i oticanja mozga. Ovo stanje može da ima fatalni ishod i predstavlja pregrijevanje cijelog tijela. Nastaje kada temperatura našeg tijela pređe 40 stepeni Celzijusa. Toplotni udar je vrlo često uzrokovan visokim temperaturama, ali to nije uvijek slučaj. Može se javiti i zimi, na primjer pri prekomjernom fizičkom vježbanju i to uglavnom kod mladih ljudi, na primjer, kod onih koji učestvuju u maratonu.

Simptomi toplotnog udara su:

• vrtoglavica
• sve veća slabost
• poremećaji disanja
• pojava tzv. mrlje pred očima
• problemi sa govorom
• mučnina
• povraćanje

Toplotni udar može da dovede do nesvjestice, gubitka svijesti i srčanog zastoja, zbog čega se smatra stanjem opasnim po život. U takvoj situaciji neophodno je pružiti prvu pomoć. Osobu ohladite što je prije moguće. Prema smjernicama ERC-a, osobu sa toplotnim udarom treba staviti, na primjer, u kadu sa hladnom vodom (temperatura od 1 do 26 stepeni). Osoba mora da bude potopljena od stopala do vrata. Ako nemate ovu opciju, možete da koristite druge oblike aktivnog hlađenja: pomozite osobi da se istušira, a ako nemate pristup, na primjer, stavite paket leda ili zamrznute boce u prepone i na pazuhe, pokrijte osobu peškirom ili čaršavom.