Nutrcionista otkriva šta tačno znači "kalorijski deficit" i kako zdravo da smršate.
Ukoliko još uvijek niste imali priliku da sebi obezbijedite individualni program za mršavljenje kod nutricioniste, onda ste sigurni čuli savjet koji mnogi preporučuju. Na pitanje "Kako da smršam?", često ste dobijali odgovor "Uz kalorijski deficit", iako vam apsolutno nije jasno šta to podrazumijeva.
Te dvije riječi mnogima stvaraju konfuziju u glavi, a nutricionista Marija Đurković ističe da je njima sve rečeno. Mada, postoji jedan uslov - potrebno je da imate bar neko poznavanje osnovnih principa zdrave ishrane.
Šta zapravo znači "kalorijski deficit" i kako zdravo smršati?
"Nekada je potrebno samo malo više takta i empatije, pa na pitanje 'Kako da smršam?' dati odgovor koji nije toliko precizan, ali može da donese vidljivu promenu. Ovde ne govorim o klijentima koji se jave sa namjerom da radimo individualni jelovnik, jer je on čista matematika i da, čist kalorijski deficit, nego o ljudima koji prosto pitaju za savjet. Šta bi, dakle, bio taj savjet? Umjesto da guglate kalorije za svaku namirnicu, oslanjate se na fitnes narukvice koje nisu pouzdan pokazatelj potrošenih kalorija i slično, bolje je da pažnju usmerite na kvalitet hrane, kao i količinu", objasnila je Marija Đurković za Informer.
Osnovni principi zdrave ishrane su: što manje industrijski prerađene hrane, pohovane i pržene, industrijskih slatkiša i grickalica, a više proteina (pilećeg i ćurećeg mesa, nemasne junetine i teletine), ribe, variva od mahunarki (pasulj, grašak, boranija, sočivo...) bez zaprške, što više povrća i sveže salate uz svaki obrok, orašastih plodova i voća za užinu.
Pomenute veličine porcija su:
- 1 tanjir kuvanog jela (bez dosipanja)
- 1 šnicla veličine šake
- 1 parče hleba
- 1 komad sira veličine palca
- 1 čaša jogurta
- 1 komad krupnog voća
- 1 šoljica sitnog voća
- 1 šaka koštunjavih plodova
- 1 red čokolade
"Kao što vidite, svi ovi savjeti su lako shvatljivi i primenjivi. Naravno da nisu toliko precizni, jer nije reč o individualnim preporukama, ali mogu da donesu primjetne rezultate ako budete istrajni", sugeriše nutricionista.
Jedna od zbunjujućih stvari kada se pomene potrošnja kalorija jeste i pitanje da li se baš sve moraju potrošiti kroz fizičku aktivnost. I odgovor je - ne, navodi Marija.
"Ali ovdje najprije moramo da razumijemo šta je bazalni metabolizam i koliko energije nam odlazi na njega. To je minimalna količina energije koja je tijelu potrebna u stanju mirovanja, da bi normalno funkcionisalo, a u energetskoj potrošnji on učestvuje sa čak 60-75 odsto. Telo energiju troši na disanje, na rad organa (jetre, pluća, srca...), mišića u stanju mirovanja itd", objašnjava nutricionista.
"Sada kada sve to znamo, nadam se da je jasnije zašto nije potrebno da ispustite dušu na traci za trčanje. Ah, da, kalorije trošimo i na aktivnosti koje ne spadaju u one koje nazivamo fizičke: na žvakanje hrane, pranje zuba, protezanje u krevetu, grljenje, ljubljenje", podseća Marija i poručuje:
"I na kraju, kalorijski deficit pravimo na ukupnu dnevnu potrošnju u koju ulaze bazalni metabolizam plus termički efekat hrane plus termogeneza plus nivo fizičke aktivnosti i on se kreće oko 20 odsto, tačnije oko 250-500 kalorija koje treba oduzeti od ukupnog dnevnog unosa", objasnila je.