Stručnjaci otkrili sve o opasnim posledicama ubrizgavanja botoksa, hijalurona i estetskih operacija kod maloljetnih osoba!
Estetske operacije i ubrizgavanje hijalurona ili botoksa sve je popularnije, a svjedoci smo i da je bilo mnogo slučajeva kada su to izvodila nestručna lica, zbog čega su pacijenti trpjeli posledice.
Stručnjaci kažu da je sve više veoma mladih, čak i maloljetnih osoba koja se podvrgavaju operacijama ili ubrizgavanu ovih supstanci, što je posebno problematično jer sve to može da utiče na njihov razvoj.
"Imamo djevojčice od 14-15 godina koje imaju urađene usne, a dobro znamo da po zakonu prije 18. godine ne smijemo ništa da radimo bez pristanka roditelja. Imate još jednu stvar, što pristaju roditelji da djevojčice od 15-16 godina to rade. Imate slučajeve da majke pritiskaju djevojčice za 18. rođendan da se urade grudi, ne samo ove manje stvari", rekao je gostujući na K1 estetski, plastični i rekonstruktivni hirurg dr Milomir Gačević.
Tako mladi ubrizgavaju i botoks, a dr kaže da to "nema nikakve veze sa podmlađivanjem i uticanjem na kvalitet kože jer kad ćete imati kvalitetniju kožu nego sa 15-16 godina".
Ne samo što nema potrebe za preduzimanje takvih koraka kod tako mladih ljudi, već dr Gačević upozorava i da sve to može da ima ozbiljne posledice.
"I hijaluron i botoks imaju uticaja na rast, razvoj. Botoks je toksin, on se već odavno koristi u liječenju neuroloških oboljenja. Botoks nema isti efekat kod osobe od 15 i 55 godina. Zar mislite da botoks kod djece nema uticaja na taj razvoj i hormonski status?", pita on.
Dok pojedini zahvati, poput operacije ušiju, mogu da se rade i kod veoma mladih – doktor često savjetuje da se to operiše i prije polaska u školu – na primjer, operacija nosa anatomski ne može da radi u tom uzrastu.
"Kod muškaraca nikako nos ne treba raditi prije 18. godine, kod djevojaka bi možda anatomski to moglo sa 16, ali je standard 18. Ne znate da li je završen razvoj, da li je završen rast. Postoji u nosu septum, u koštanom dijelu postoje centri za rast. Imao sam prilike da vidim iz Banjaluke djevojčicu kojoj je rađen nos sa 14 godina, koja je ostala bez nosa jer joj je uništen centar rasta i sad morate da pravite neki novi nos, ne može nikad da bude takav kao prirodni, to su sve komplikacije".
Doktor je istakao i da je vrlo obazriv čak i sa punoljetnim pacijentima.
"Sa djevojčicama od 18 godina tražim endokrinološki status, imate i zakasnele pubertete, otkud ja znam da li je njen endokrinološki status završen ili će možda sa 18-19 godina dobiti one grudi koje je željela da dobije silikonima. Treba biti obazriv, pričati i sa djecom i sa roditeljima".
Šta je botoks, a šta hijaluron
Botoks i hijaluron su trenutno veoma popularne supstance koje pomažu u podmlađivanju, uvećanju usana, jagodica... a stručnjak za antiejdžing dr Jasmina Lalošević objašnjava detaljnije sve o ovim supstancama.
"Botoks je tretman kojim utičemo na mimiku mišića lica, možemo da mijenjamo fizionomiju lica, što je prihvatljivo u nekom životnom dobu kada imamo proces starenja, pa hoćemo da podignemo kapke i slično. Ali primjenom takvih metoda kod mladih osoba vi mijenjate fizionomiju. Botoks se koristi da bi privremeno blokirao određene mišiće i na taj način korigovao mimiku odnosno nastajanje i preveniranje bora s jedne strane, a sa druge strane imate te ljude koji imaju stalno izraz namrštenosti, na taj način ih korigujete, te mišiće blokirate, a druge aktivirate, zato je jako važno znati anatomiju".
Dr Lalošević upozorava da neadekvatna primjena botoksa, ukoliko tu supstancu koriste nestručna lica, može da ostavi posledice.
"Ako djelujemo na mišiće logično je da neadekvatnom primjenom botoksa možete da napravite neadekvatan izraz lica nekome, a kada su u pitanju mladi, prosto je bespredmetno da pričamo o tome jer nikada u životu nisam ubrizgala i nisam ni razmišljala kakav je poriv nekoga da ubrizga botoks mladoj osobi koja ima sve mišiće savršene, nema bore, ne vidim svrhu svega".
Doktorka ističe da botoks sam po sebi nije loš, štaviše, registrovan je kao lijek, ali je važno u kojoj se dozi daje i zato je važno da ga koriste isključivo ljekari.
"Drugi dio priče je vezan za hijaluronske filere, to su prirodne supstance na bazi polimukopolisaharida, ubrizgavaju se u kožu s idejom da nadomijeste volumen i izvrše eventualno rehidrataciju tkiva, zavisno u kakvoj formi se plasiraju u koži. Oni su takođe namijenjeni za popravljanje defekta u koži, kao što su ožiljci od akni, bore, opuštena koža".
Dr Lalošević ističe da hijaluron traje između šest i 12 mjeseci, zavisno od forme u kojoj se ubrizgava.
"Moramo da znamo jednu stvar, tkivo nikad do kraja ne resorbuje bilo šta ubrizgano, tkivo se svakako brani svaki put kada prima nešto u sebe. Jedan dio uvek ostaje trajno u tkivu, zato je važno ko plasira, koliko stavlja i u koje mjesto".
Ona upozorava i na posledice nepravilnog korišćenja ove supstance.
"Nepravilno ubrizgavanje nepravilnih količina, neproverenih supstanci, može da napravi probleme koji ne moraju da budu rješivi jer ne znamo čak ni koja je supstanca u pitanju. Te jeftine supstance daju instant rezultate, podignute jagodice, napućena usta, ali šta se dešava sa tim za deset godina? To se postavlja pitanje. Sa tkivom koje je tretirano na pravilan način, imamo zdravo i mladoliko tkivo", poručuje ona.
