Zbog produženog cvjetanja drveća i polenizacije, simptomi alergije umjesto dvije do tri, traju i do pet nedjelja!
Alergični na polen iz godine u godinu imaju sve veće muke: zbog produženog cvjetanja drveća i polenizacije, simptomi alergije umjesto dvije do tri, traju i do pet nedjelja!
Samim tim tegobe postaju izraženije, liječenje teže, a oni koji su alergični i na polen drugih biljaka i alergene, praktično nemaju "pauzu" tokom cijele godine. Čim se drveće zazeleni i procvjeta, počinju simptomi konjunktivitisa, sinusitisa, kašlja, kijanja, ali i otoci - ponekad i opasni.
"Globalno otopljenje produžilo je period cvjetanja drveća, što povećava količinu polena u vazduhu, a time i tegobe kod ovih pacijenata", kaže za "Novosti" dr Rajica Stošović, alergolog iz Klinike za alergologiju i imunologiju Kliničkog centra Srbije.
Osim ovih bolesnika koji češće moraju da traže pomoć u alergološkim ambulantama, čekaonice su pune i novih pacijenata. Svake godine njihov broj raste, a karakteristično je da ih ima iz krajeva gdje raste drveće poput breze, leske, vrbe, ive, zove, platana.
Novooboleli su obično mladi, djeca, adolescenti i populacija do 40. godine. Većina njih javlja se sa karakterističnim simptomima: svrabom i peckanjem u grlu i nosu, kijanjem u seriji, peckanjem u ušima, sviranjem u grudima, promuklošću. Mnogi od njih se ljekarima javljaju tek poslije nekoliko godina, što je, prema riječima dr Stošovića, greška:
"Mnogi ignorišu ove tegobe smatrajući da će one nestati. Jer, neliječena alergija u velikom broju slučajeva prelazi u astmu, a tada je liječenje teže i komplikovanije", kaže dr Stošović.
Alergijske simptome često i sami lijekari ne prepoznaju i poistovećuju ih sa prehladom. Osim što alergiju ne prati povišena tjelesna temperatura, još jedna važna naznaka može da uputi i pacijenta i ljekara na to da se radi o alergiji - ako se simptomi javljaju svake godine u isto vrijeme.
Da bi se neprijatni simptomi što je moguće više ublažili potrebno je primjeniti osnovne mjere zaštite. Najvažnije je izbjegavati boravak u prirodi, na travnatim površinama u prepodnevnim časovima kada je koncentracija polena najveća.
Ljekari specijalisti u svijetu u poslednje vrijeme kao zaštitu od alergija preporučuju prirodnu praškastu hidroksi-propil- metil-celulozu. Aplikovana celuloza u obliku finog praha dolazi u kontakt sa sluzokožom nosa i ždrela, oblaže nazalne puteve formirajući film u obliku providnog gela tj. nepropusnu barijeru za alergene. Na taj način dolazi do filtriranja vazduha i spriječava nastanak alergijske reakcije.
"Iz istog razloga, prostorije u kojima se boravi trebalo bi provjetravati tek kasno popodne i uveče, a izbjegavati otvaranje prozora kad je vjetrovito", savjetuje dr Stošović.
Polen se može zadržavati u odjeći i kosi, pa je poželjno presvlačenje poslije boravka napolju, pranje kose i tuširanje, što češće pranje ruku i nedodirivanje nosa i očiju.
"Savjetuje se ispiranje nosa fiziološkim rastvorom ili rastvorom sa slanom morskom vodom. U litar prokuvane vode staviti jednu ravnu kašiku morske soli, ohladiti i tim rastvorom nekoliko puta dnevno ispirati sluznicu nosa. Postoje i specijalni filteri koji ne propuštaju polen u stan, poslovni prostor ili kola", kaže dr Stošović.
Iako alergija donosi niz simptoma, moguće je, kaže dr Rajica Stošović, da se javi samo sa jednom tegobom svake godine: "To je najčešće iznenadna promuklost, bez kijavice, obilne sekrecije i svega onog što najviše podsjeća na alergiju. Ako se ovaj simptom javlja svake godine u isto vrijeme, sumnja se na alergiju i obavezno se radi alergološko testiranje".
(MONDO)
