Bolovi u zglobovima, grčevi u mišićima, tinitus - oko 70 odsto muzičara bori se protiv takvih ili sličnih simptoma i bolesti.
Na bolove u prstima žalio se još Robert Šuman, kao i Leon Flajšer koji svoju desnu ruku iz istih razloga nije mogao da koristi gotovo 30 godina. Njih dvojica patili su od fokalne distonije, odnosno takozvanog "grča muzičara", bolova koji nastaju uslijed ponavljanja istih pokreta prstiju. Od bolova zbog upale palca na ruci patio je i pijanista Mari Peraija kao i mnoge druge njegove kolege, ali i violinisti.
Od drugih klasičnih tegoba kojima su podvrgnuti muzičari, poznat je i slučaj gubitka glasa poznatog tenora Rolanda Vilacona. Drugim riječima, moglo bi se reći da muzičari pate od tjelesnih preopterećenja isto onoliko koliko i profesionalni sportisti. Ali, dok je sportska medicina odavno istražena i etablirana, grana medicine koja se bavi isključivo problemima i bolestima muzičara za sada je još uvijek u povojima. Tek nekoliko muzičkih škola i akademija u svojim okvirima imaju i posebne ambulante, ali u njima obično radi samo jedan ljekar, piše "DW".
Zato je najnovija ambulanta za muzičare u Dizeldorfu još egzotičnija. Nju je prije dvije godine osnovao muzički novinar i ljekar Volfram Gerc. Ambulanta se nalazi u okviru Univerzitetske klinike tog grada, povezana je sa njenim neurolozima, ortopedima, hirurzima, psiholozima i fizioterapeutima. To mjesto pruža mnogim muzičarima iz Nemačke, Evrope, ali i van nje, možda poslednju nadu nakon dugogodišnjih odiseja traženja pomoći zbog bolova i drugih smetnji.
Odlazak kod lekara - sa instrumentom
"Pacijenti koji dolaze u našu ambulantu po pravilu iza sebe već imaju dve ili tri posjete specijalistima koji nisu mogli da pronađu uzroke njihovih tegoba. Naime, ti ljekari nisu ih pregledali u trenucima kada pacijent svira svoj instrument. A upravo to je odlučujuće", kaže Volfram Gerc.
Zato njegovi pacijenti na pregled u ambulantu sa sobom moraju da donesu i instrument koji sviraju. Ljekari koji ih pregledaju i sami raspolažu muzičkim iskustvom, odnosno i sami znaju da sviraju neki instrument. "Muzičari, naime, tokom sviranja, najčešće moraju da zauzmu neki 'neprirodan' položaj. S vremenom zbog toga mogu da se razviju hronični bolovi", objašnjava taj ljekar i dodaje da je paleta tih sindroma zaista veoma široka.
"Riječ je zaista o vrlo velikom polju smetnji. Violinisti na primjer često imaju probleme sa ramenima, čelisti sa zglobovima na rukama, posebno na palčevima. Trubači i drugi 'duvači' često pate od bolova na usnama i mišića lica, ali se žale i na vrtoglavice. Osim toga, veliki problem je i trema", navodi Gerc.
Muzičari kao sportisti
Prije nego što neki muzičar dobije termin u ambulanti, Volfram Gerc s njim vodi dugačak telefonski razgovor. Nakon prvog pregleda u ambulanti i savjetovanja, muzičari dobijaju tačno razrađeni plan vježbi kojeg moraju da se pridržavaju. "Važno je da shvate da su oni zapravo kao i vrhunski, profesionalni sportisti. Onako kako se na primjer Usein Bolt prije trke na sto metara zagrijava, isto tako bi i svaki muzičar prije probe ili koncerta morao da se zagreva ili rasteže – i tek onda da uzme svoj instrument u ruke", navodi Gerc.
On dodaje da njegovi pacijenti prolaze kroz mnogo različitih pregleda specijalista jer se samo tako mogu odrediti i precizna terapija i vježbe. "Samo zajedničkim razmišljanjem o pacijentu, možemo da postignemo pravi rezultat. To je karakteristika medicine za muzičare. Ovdje, na Univerzitetskoj klinici, to je vrlo praktično. Uvijek možemo da jednostavno pozovemo nekog kolegu ljekara i da mu kažemo: 'Dobar dan dragi kolega, imam ovdje jedan problem. Možete li da pomognete?' I to uvijek funkcioniše", kaže Volfram Gerc.
Od osnivanja do danas, ambulantu u Dizeldorfu posjetilo je više od 500 muzičara, a posjećuju je i članovi vrhunskih orkestara. "Kod nas su već bili muzičari amsterdamskog orkestra 'Concertgebouw' kao i gotovo polovina članova svih njemačkih radio-televizijskih simfonijskih orkestara. Godine 2013. sklopili smo ugovor sa Filharmonijom iz Duisburga. Mi smo sada njihovi ljekari - brinemo se o pojedinim slučajevima, ali i o prevenciji", završava Volfram Gerc.
(MONDO, Foto: Guliver/Getty/Thinkstock)
