Vjerski običaji kojima se obilježava praznik rađanja i novog života, djece i roditeljstva, razlikuju se među narodima.
Običaji i obredi kojima se u pravoslavnom svijetu obilježava uspomena na dan rođenja Isusa Hrista razlikuju se od zemlje do zemlje, a svaki narod je unio sopstvenu tradiciju u proslavljanje praznika. U Grčkoj djeca na Badnje veče idu od kuće do kuće i pjevaju božićne pjesme, a zauzvrat dobijaju slatkiše ili novac.
U Bugarskoj se za Badnje veče priprema večera od 12 jela bez mesa koja simbolišu 12 mjeseci u godini. Nakon večere svi članovi porodice ustaju u isto vrijeme.
U Ukrajini se na Badnje veče služi takozvana Sveta večera uz obaveznu pšenicu unijetu u kuću, kao izraz želja da godina dobro rodi.
U Rumuniji je uobičajeno žrtvovanje praseta na dan Svetog Ignatija (20. decembar), a biće posluženo tek na božićnoj trpezi. Posebnost rumunske božićne trpeze čini "kozonaći" - kolač sa suvim grožđem i lješnicima. Takođe je prisutan običaj da djeca za Badnje veče idu od kuće do kuće i pjevaju božićne pjesme.
I u Makedoniji, djeca pjevaju božićne pjesme od vrata do vrata. U Gruziji se na Badnje veče čeka da sat otkuca ponoć kako bi ukućani počeli večeru.
(MONDO)
