Društvene mreže postale su svakodnevica i u medicini, zbog čega su na Samitu Svjetske zdravstvene organiazcije veoma važna tema.
U mnogim afričkim zemljama čak i izliječive bolesti kao što je malarija, često ne mogu da se liječe. Ljekovi postoje, ali za ljude kojima su potrebni nisu dostupni - jer ih apoteke i zdravstvene ustanove nemaju na lageru.
Zato su 2009, nekoliko afričkih NVO pokrenule kampanju za praćenje takvih nestašica ljekova, takozvanih stok-auta. Za samo pet dana, u Keniji, Malaviju, Ugandi i Zambiji identifikovano je više od 250 stok-auta esencijalnih ljekova.
Dobrovoljci su zamoljeni da procijene zalihe ljekova i rezultate pošalju SMS-om do osnivača platforme stopstockouts.org. Tu je na osnovu podataka napravljena svojevrsna mapa, koja je na Internetu svima dostupna. Na njoj se vidi na kojim lokacijama su određeni ljekovi dostupni i u kojim količinama.
"Prije ove akcije, vlasti su često govorile da nema stok-auta", rekao je za DW Daudi Vere na samitu Svjetske zdravstvene organizacije (20-22.10.) koji je održan u Berlinu. On radi u Najrobiju za kompaniju Ushahidi i pomaže u razvoju softvera, na osnovu kojeg internet portal - stopstockouts.org funkcioniše. "Mogli smo da ih suočimo sa činjenicama, a onda se govorilo i o uzrocima. Da li je novac problem, isporuka ili distribucija", dodaje Vere.
Kraudmeping (Crowdmapping) je princip na osnovu kojeg funkcionišu projekti kao stopstockouts.org. Koncentracija informacija koje su važne prije svega kada se radi o javnom zdravstvenom sektoru.
Posle zemljotresa na Haitiju 2010, platforma nastala na osnovu softvera Ushahidisa napravila je pregled mjesta gdje je koliko i kakve pomoći potrebno - prikupljeno je više od 40.000 pojedinačnih izvještaja od pacijenata i volontera na terenu.
Posle katastrofe u Fukušimi 2011, slična stranica, sinsai.info, informisala je između ostalog o zračenju u regionu - čak i ambasade i organi vlasti ukazivali su na taj sajt.
U Guangdžou, u južnoj Kini, postoji platforma koja edukuje o polno prenosivim bolestima, kao što je AIDS, a posebno je namijenjen gej muškarcima. "Oni se ne testiraju redovno. Za njih su društveni mediji prihvatljivi i zato mi preko njih uspostavljamo kontakt sa njima, saznajemo kada i gdje žele da budu testirani", kaže Džozef Taker, profesor na univerzitetu Sjeverna Karolina koji vodi ovaj projekat.
Prema aktuelnim istraživanjima 75 odsto rođenih oko 2000. godine koristi društvene mreže, trećina njih više puta dnevno provjerava Facebook, Twitter i slično.
"Zdravlje" i slični termini spadaju u najčešće tražene riječi u pretraživačima. To je ogroman potencijal, koji ima dobre i loše strane. Jer se preko društvenih medija mogu organizovati i protesti.
Na primjer, godine 2003. pet država na sjeveru Nigerije, bojkotovalo je polio-vakcine iz vjerskih ili političkih razloga. Dezinformacija je glasila - Zapad pokušava da sterilizuje ljude. To je trajalo skoro godinu dana! Za to vrijeme je virus mogao da se širi.
(MONDO)
