Tačno prije 140 godina rođena je džins odjeća koja je zadnjih pola vijeka preplavila svijet i postala "urbana uniforma" svih staleža i profesija.
Krajem maja 1873. proizvođač odjeće Levi Štraus i krojač Džejkob Dejvis počeli su da proizvode "Levi's" marku farmerki nakon što su im Sjedinjene Države odobrile patent kojim se bakrene nitne upotrebljavaju za ojačavanje džepova.
I prije dobijanja patenta prodaja je odlično išla među rudarima i kopačima zlata kojima je bilo bitno da im džepovi ostanu cijeli.
Džins se pravi od pamuka. Neki smatraju da je najstariji poznati prethodnik teksasa debelo indijsko platno iz 16. vijeka iz Bombaja, a drugi da su farmerke prvi put proizvedene u Đenovi sredinom 17. vijeka za pripadnike mornarice koja je zahtijevala odijela za sve vremenske prilike.
Naziv džins dolazi od francuskog 'Le Bleu de Genes', što znači đenovska plava (boja).
U Americi su nošene kao radno odijelo, sve dok se Džejms Din nije pojavio u njima u filmu "Buntovnik bez razloga", pa su pedesetih postale simbol pobune mladih.
Daljem populisanju džinsa doprinio je i hipi pokret čiji su pripadnici mahom nosili farmerke kojima su se brisale statusne razlike, izražavala jednakost, pobuna, sloboda i individualnost.
Danas su farmerke popularne širom svijeta i ima ih u mnogim stilovima i bojama. Džins ima sve osobine dobre odjeće: jednostavne krojeve, nepoderivost, jeftin je i pristaje svima.
Nose ga u svim prilikama: po danu i uveče, na poslu, za vrijeme odmora. Čak je dobitnica Oskara za najbolju kostimografiju u filmu 'Ana Karenjina' Žaklin Duran došla na dodjelu u farmerkama.
Mladi u Jugoslaviji nosili su farmerke koje su uglavnom nabavljali u Italiji, za razliku od drugih socijalističkih zemalja. U švercu džinsa okretao se veliki novac.
(MONDO)
