Specijalista higijene Snežana Barjaktarović Labović kaže da prema poslednjem istraživanju u Crnoj Goriima oko 20 odsto gojazne djece.
Kvalitet života i zdravlje u odraslom dobu zavisi od ishrane u djetinjstvu, kazala je specijalista higijene u barskom Domu zdravlja, Snežana Barjaktarović Labović, navodeći da je neophodna uravnotežna ishrana koja će obzbijediti potrebne materije za normalan razvoj djeteta.
Prema poslednjem istraživanju koje je je rađeno, a da su podaci publikovani u Crnoj Gori, dodala je, bilo je oko 20 procenata gojazne djece od 16 do 19 godina.
"To je značajno visok procenat. Trebali bismo, kao društvo, više da se angažujemo i preduzmemo korake kako bi se taj procenat smanjio, ili bar održao na tom niovou", kazala je Barjaktarović Labović agenciji MINA.
Ona smatra da, kako bi se taj cilj ostvario, treba djelovati sa svih nivoa.
"Od porodice do škole bismo trebali da djelujemo na to da djeca razvijaju pravilne navike. Školski obrok bi trebalo da ima značajnu ulogu, kako u razvoju pravilnih navika u ishrani tako da bude obrok koji će djeci nadoknaditi energiju izgubljenu tokom prva dva-tri školska časa", kazala je Barjaktarović Labović.
Prema njenim riječima, karakteristika pravilne ishrane u ranom dobu je unos raznovrsne hrane kako bi se organizmu obezbijedilo sve ono da bi normalno funkcionisao.
"Više od 45 vrsta hranljivih materija je neophodno organizmu da bi normalno funkcionisao. To ćemo obezbijediti tako što ćemo konzumirati namirnice iz svih grupa", poručila je Barjaktarović Labović.
Ona je precizirala da treba koristiti namirnice iz grupe žitarica i proizvoda od brašna, iz grupe mlijeka i mliječnih proizvoda, voća, povrća i mesa.
"Treba voditi računa o izboru namirnica, njihovoj količini, načinu na koji se pripremaju djeci i ritmu obroka. Unos koncentrovanih šećera mora biti ograničen, a djecu učiti da mijenjaju parče torte ili kolač sa voćkom i izbjegavaju prazne kalorije", apelovala je Barjaktarović Labović.
Ona je dodala da dnevno treba unositi barem 400 grama voća i povrća, »a uz sve to piti dosta vode i biti fizički aktivan«.
"Dijete dnevno mora minimum sat biti aktivno. Poželjno je sve što je preko tih sat, a najbolje je fizičku aktivnost sprovoditi na svežem vazduhu. Neophodno je skratiti vrijeme fizičke neaktivnosti", savjetovala je Barjaktarović Labović.
Ona je ukazala na činjenicu da većina škola nema kuhinje koje prave školski obrok prema preporukama.
"Uglavnom se nude nezdravi obroci sa previše masti i praznih kalorija ili, u najgorem, škola nema ništa, a u njenoj okolini su razni oblici »brze hrane«, što svakako nije dobro", navela je Barjaktarović Labović.
Loše je to, dodala je, što se o zdravlju ne razmišlja dok se bolest ne dogodi.
"Djeca su kategorija koju treba zaštiti pa je jedan od najlakših i najpraktičnijih načina upravo naučiti djecu šta je pravilna ishrana", rekla je Barjaktarović Labović.
Prema njenim riječima, najvažnije je da roditelji imaju u vidu da ih djeca imitiraju.
"Uzalud ćemo govoriti djeci da »brza hrana« nije zdrava, da su grickalice prazne kalorije, a da su sokovi tečni slatkiši, ukoliko nas djeca gledaju da jedemo takvu vrstu hrane, odnosno pijemo sokove", navela je Bajraktarović Labović.
Ona je ukazala da u Crnoj Gori, kao i u zemljama u okruženju, ima povećan broj djece koja imaju povećanu tjelesnu masu.
"Ako se tu ne preduzmu neke mjere, imaćemo gojaznu populaciju odraslih", poručila je Barjaktarović Labović.
Ona je ukazala da je bitno da se odradi niz mjera kako bi se spriječio poremećaj zdravlja kakva je gojaznost.
"Najmudrije je djelovati u najmlađem uzrastu. Već sa predškolskim ustanovama, sa vaspitačima i roditeljima treba razvijati zdrave navike za zdrav stil života", rekla je Barjaktarović Labović.
Bez zdravlja, dodala je, nema kvalitetnog života.
"Sa najmlađim generacijama treba da radimo i kroz neko vrijeme možemo očekivati pozitivne efekte, širih razmjera. Za sada su to samo neka sporadična dešavanja, bez organizovanog i sistemskog rada što, naravno, nije dobro", navela je Barjaktarović Labović.
Ona je rekla da je država napravila Strategiju protiv hroničnih nearaznih bolesti, kao i Akcioni plan za ishranu i bezbjednost hrane, ali da se aktivnosti predviđene tim dokumentima slabo ili nikako ne realizuju.
"Rade se brojne ankete, škole, nevladine organizacije i po neka zdravstvena ustanova, ali se rezultati ne objavljuju i ne prikazuje se realno stanje stvari. Mi i dalje mislimo da smo bolji u odnosu na okruženje, bez obzira o kojioj se patologiji radi ali kada je gojaznost u pitanju, sigurno ne zaostajemo", smatra Barjaktarović Labović.
Kada su u pitanju navike u ishrani i gojaznost, dodala je, munjevitom brzinom se bližimo Zapadu.
Ona je roditeljima savjetovala da se, kada primjete da dijete ide u smjeru gojaznosti, obrate izabranom doktoru .
"Ljekar će ih dalje uputiti vjerovatno u Savjetovalište za pravilnu ishranu ili kod nekog stručnjaka za ishranu", zaključila je Barjaktarović Labović.
(MINA)
