To rade turisti, vozači, zanatlije... Razmjenjuju alat, stanove, automobile... Na kraju vam i ne treba mnogo toga u trajnom vlasništvu
"Čak smo imali i pogled na more", priča Tomas Kolman DW novinar, koji je često svoj stan u Kelnu iznajmljivao u zamjenu za stan u inostranstvu.
Biti četiri nedjelje u jednom autentičnom privatnom stanu na jugu Italije, umjesto u depersonalizovanoj hotelskoj sobi se ne može porediti. I to za samo 140 evra godišnje, što je zapravo članarina koju plaćate na sajtu Homelink.de. Kolmanovi su tako već bili u Kaliforniji i Francuskoj.
Brita Majer i njen suprug sa prijateljicom dijele automobil. "To je jednostavno super", kaže Brita. "Jer, čovjek ne mora da pazi toliko da se stara krntija ne ogrebe, kao kada je u pitanju profesionalna karšering (Carsharing) ponuda."
Brita je takođe član i profesionalnog provajdera Kambio (Cambio), ali kaže da se to isplati samo za gradsku vožnju. Jer, ukoliko želite da putujete negdje dalje, Brita kaže da je to jednostavno preskupo. Ovako: prijateljica koristi automobil tokom radne nedjelje, a ona i suprug vikendom. I vuk sit i ovce na broju.
Tomas Kolman i Brita Majer nisu više usamljeni slučajevi. Jer, dioba je u porastu. "U sektoru b2b (business to business), odnosno između preduzetnika je ovaj vid razmjene posebno interesantan", smatra Mihael Kunt, rukovodilac Instituta za istraživanje potrošnje.
"Preduzetnik na primjer kaže: 'Imamo čitavu paletu opreme koju ne koristimo stalno. Zašto je ne bismo s nekim dijelili i tako smanjili troškove?'. Za jednog je poljoprivrednika možda je preskupo da sam kupi kombajn, ali ako se više njih udruži, onda cijena već postaje pristupačna. A koliko je samo takvih stvari koje ostaju neiskorišćene. Nedavno je Frankfurter algemajne cajtung objavio statističke podatke da se jedna bušilica u svom životu koristi samo 13 minuta. I zašto onda imati sopstvenu u podrumu? A i mnogi automobili stoje po 23 sata dnevno na kojekakvim parkinzima", kaže Kunt.
Trend diobe i razmjene u Evropu je, kao i mnogo toga, došao iz SAD i Australije. Posebno mladi ljudi dolaze na ideju da u velikim gradovima gdje je stanarina preskupa dijele stan. Prema procjenama Mihaela Kunta samo u Njemačkoj do sada ima oko 200 različitih preduzetnika koji nude neku vrstu zamjene ili šeringa. Ali sve ovo je postalo moguće zahvaljujući internetu. "Sada možete putem aplikacije na smartfonu ili u internetu da vidite da možda baš Vaš komšija, s kojim do sada niste imali kontakt, nudi karšering", kaže Kundt.
Šanse za to se povećavaju iz godine u godinu. Početkom 2011. u Njemačkoj je bilo 190.000 registrovanih korisnika karšeringa. Ali da li stara ekonomija i klasična privreda trebalo da se boje novih trendova. "Upravo za njih je to interesantno", kaže Mihael Kunt. "Jer, na taj način dolaze u kontakt sa grupama ljudi sa nižim primanjima, koji će na primjer karšeringom moći da priušte sebi BMW."
"Šer-ekonomija" ili "ekonomija diobe" će tako biti vodeća tema na narednom CeBIT-u, najvećem svjetskom Sajmu informacionih tehnologija u Hanoveru.
(MONDO)
