Kafa bez kofeina ne razbuđuje tako efikasno kao espreso, ali mozgu može da pruži nešto podjednako dragocjeno.
Naučnici sve češće proučavaju ne samo kofein, već i druga jedinjenja koja kafa sadrži. Ovog puta pažnju im je privukla kafa bez kofeina. Rezultati objavljeni u časopisu Nature Communications u aprilu pokazuju da bi dio koristi mogao da bude povezan sa crijevnim mikrobiomom i njegovom komunikacijom sa mozgom.
Kafa je mnogo više od kofeina
Za mnoge ljude jutarnja kafa znači pre svega dozu kofeina i nalet energije. Međutim, prema mišljenju neuronaučnika, takvo shvatanje je previše pojednostavljeno.
Kako ističe profesor Džon Krajan sa Univerzitetskog koledža u Korku, a prenosi Science Alert, kafa sadrži više od hiljadu različitih jedinjenja. Među njima su i polifenoli, biljne supstance koje mogu da služe kao hrana bakterijama koje nastanjuju naša crijeva. Predmet najnovijeg eksperimenta bio je baš uticaj kafe na vezu između crijeva i mozga.
Šta se dogodilo kada su učesnici prestali da piju kafu?
U istraživanju je učestvovala 31 osoba koja redovno pije kafu, obično od tri do pet šoljica dnevno. Naučnici su ih zamolili da potpuno prestanu da piju kafu tokom dvije nedjelje. Već u ovoj fazi zabilježena su zanimljiva zapažanja. Analiza uzoraka pokazala je jasne promjene u sastavu crijevnog mikrobioma učesnika.
Istraživači su ih zatim podijelili u dvije grupe. Jedna je dobijala kafu sa kofeinom, a druga kafu bez kofeina. Tokom naredne tri nedjelje svi su pili po četiri porcije instant kafe dnevno, ne znajući koju verziju dobijaju. Nakon ponovnog uvođenja kafe, naučnici su primijetili nagle promjene u crijevnom mikrobiomu, bez obzira na to da li je napitak sadržao kofein.
Manje stresa i bolje raspoloženje
Povratak ispijanju kafe bio je povezan i sa poboljšanjem opšteg osećanja. Učesnici su prijavljivali niži nivo stresa, manje izražene simptome depresije i manju impulsivnost.
Ipak, istraživači su primijetili određene razlike između dvije grupe. Samo su kod osoba koje su pile kafu sa kofeinom zabilježeni smanjenje anksioznosti i psihičkog opterećenja, kao i poboljšanje koncentracije i budnosti.
To ukazuje na to da kofein i dalje igra važnu ulogu u regulisanju raspoloženja i pažnje. Međutim, on ne objašnjava sve efekte uočene u istraživanju.
Najveće iznenađenje bili su rezultati testova pamćenja
Najzanimljivije otkriće odnosilo se na pamćenje. Nakon završetka eksperimenta, učesnici su rješavali zadatke koji su podrazumijevali pamćenje i prisećanje spiskova riječi i lokacija. Istraživači su zabilježili značajno poboljšanje rezultata isključivo u grupi koja je pila kafu bez kofeina.
Ovi učesnici postizali su bolje rezultate u nekoliko dijelova verbalnog testa i pravili manje grešaka na testovima prostornog pamćenja. Istraživači nisu uočili slične promjene u grupi koja je pila kafu sa kofeinom. Baš je taj rezultat najviše iznenadio autore istraživanja.
Šta bi moglo da stoji iza ovog efekta?
Naučnici za sada nemaju odgovor. Prema jednoj hipotezi, polifenoli iz kafe utiču na crijevne bakterije, koje zatim pokreću niz procesa koji se odražavaju na rad mozga.
Moguće je i da kafa menja način funkcionisanja cjelokupnog mikrobioma, kao i metabolite koje on proizvodi. Posljedica bi mogle da budu suptilne promjene u kognitivnim funkcijama, uključujući pamćenje.
Autori, međutim, naglašavaju da je istraživanje sprovedeno na malom broju učesnika i da su rezultati preliminarni. Potrebne su dodatne analize kako bi se potvrdile uočene povezanosti i objasnio njihov mehanizam.
Kofein je samo dio priče
Prema mišljenju istraživača, ovi rezultati uklapaju se u sve brojnije nalaze koji ukazuju na to da i kafa bez kofeina može da utiče na funkcionisanje mozga.
Iako ne pruža karakterističan osjećaj razbuđivanja, na organizam može da djeluje drugim putevima, između ostalog preko crevnog mikrobioma. To znači da bi kofein mogao da bude samo vrh ledenog brijega kada je reč o uticaju kafe na naše zdravlje.
(MONDO)
