Posljednje četiri godine trend sve veće otpornosti bakterija na više vrsta antibiotika je sve izraženiji. Oodgovornost snose i ljekari i pacijenti.
U nekoliko članica EU je nedavno utvrđeno da je između 25 i 60 odsto infekcija krvi izazvanih jednom vrstom bakterije, uzročnikom zapaljenja pluća, otporno na više antibiotika, prenosi Rojters.
"Pacijentima inficiranim dotičnom bakterijom ostaje na raspolaganju za liječenje samo nekoliko antibiotika iz tzv. 'posljednje linije odbrane'", ističe Mark Sprenger, direktor Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) sa sedištem u Stokholmu.
Otpornost bakterija na više antibiotika prouzrokuje znatno povećanje troškova liječenja, dugo ležanje u bolnici, neuspjeh terapije, a ponekad i smrtni ishod.
Na više antibiotika su naročito često otporne bakterije "klepsiela pneumonije" i "e. koli". Sve je više slučajeva zaraza klepsielom, koje su otporne i na najnovije moćne antibiotike iz grupe karbapenema, upozoravaju stručnjaci.
U EU antibiotici se najviše koriste u Grčkoj, ukazuju podaci iz 2010. U ovoj zemlji se na 1.000 stanovnika svakog dana potroše 39,4 dnevne doze antibiotika.
Najmanja potrošnja je u Estoniji, u kojoj se dnevno na 1.000 stanovnika potroši samo 11,1 dnevna doza antibiotika.
Sprenger ističe da je dobra vijest to što se brojnost slučajeva superbakterije MRSA (na meticilin otporne stafilokoke aureus) posljednjih godina ili smanjio ili stabilizovao u većini članica EU.
Stručnjaci napominju da je dio problema otpornosti bakterija na antibiotike i u tome što ima malo komercijalnih podsticaja za farmaceutske kompanije da investiraju u razvoj novih antibiotika, koji bi mogli da se drže u rezervi kao posljednje sredstvo odbrane.
Zbog toga nema mnogo novih anbtibiotika na vidiku, a samo dvije firme - "Glakso Smit Klajn" i "Astra Zeneka" još uvijek imaju značajne programe istraživanja i razvoja te vrste lijekova.
(Tanjug)
