Zdravo je baviti se sportom. Ali sport može biti i štetan. Upala srčanog mišića može dovesti i do smrti. Koji su simptomi ovog oboljenja?
Protivnici ljekarke Ursule Hildebrant su vrlo mali, vide se tek pod mikroskopom. Ipak, oni mogu i da ubiju. To su klice koje kroz krvotok dospijevaju do srca i izazivaju upalu.
Ursula Hildebrant radi na Fakultetu sporta i fizičkog vaspitanja u Kelnu. Ona liječi sportiste koji obolje od upale srčanog mišića. Ako dođe do ovog oboljenja, srce više ne može da pumpa dovoljnu količinu krvi kroz organizam.
"U principu svako može da dobije ovu bolest. I sportisti i ljudi koji po cijeli dan sjede na kauču", kaže Hildebrant za DW. Ipak, sportisti i fizički aktivni ljudi su više izloženi opasnosti. Naime, u brojnim slučajevima do upale srčanog mišća, miokarditisa, dolazi kada ljudi počnu da treniraju isuviše rano nakon što su preležali neku infekciju.
Kada je bavljanje sportom opasno? Onda kada je organizam oslabljen bolešću. U principu je svaki organizam podležniji infekcijama odmah nakon sportskih aktivnosti jer krv tada brže prolazi kroz srce. Iza srčanih zalisaka se javljaju pojačani vrtlozi u krvi koja teče. Zato uzročnici upale mogu lakše da se nađu i zaostanu u prostoru odmah ispod zalisaka. Posledica toga može da bude upala srčanog mišića.
Zato je vrlo važno da se svaka bolest "odleži" kako treba. Prije nego što se počne sa, recimo, trčanjem, treba da prođe najmanje dva dana od poslednje povišene temperature koju ste imali. Osim toga, prilikom čišćenja nosa na maramici ne smiju da ostanu vidljivi žuto-zeleni tragovi. To je znak da su bakterije još uvijek u organizmu.
Za Ursulu Hildebrant poseban problem predstavlja to što uzročnici zapaljenja srčanog mišića izazivaju različite simptome. Oni se kreću od "nedostatka daha" i bolova u grudima, pa sve do povišenog pritiska i znojenja tokom noći. Upravo to su razlozi što se do tačne dijagnoze često dolazi prekasno. A to može da bude prava tempirana bomba: ukoliko se oboljeli naglo izloži fizičkom naporu, neotkrivena upala srčanog mišića može da izazove zastoj u radu srca i smrt.
Njemački atletičar Rene Herms je 2009. pronađen mrtav usvom stanu. Tek je obdukcijom utvrđen pravi uzrok smrti. Herms je umro od posledica neotkrivene upale srčanog mišića, a umro je nakon treninga.
Isto je moglo da se dogodi i Fabijanu Špinratu. Na regalu u njegovoj sobi se nalazi niz pehara i medalja. Sve je počelo tako što je ovaj 18-godišnji atletičar nakon jedne trke osjetio veliki umor. "To je uobičajeno, ali je normalno da se iscrpljenost izgubi nakon deset minuta odmora. Ja sam nakon trke spavao pet sati", priča Fabijan.
Njegov ljekar je mislio da je po srijedi neka infekcija i prepisao mu antibiotike. Nakon što i posle mjesec i po dana simptomi nisu nestali, detaljniji pregledi su pokazali da je obolio od upale srčanog mišića. Punih šest mjeseci je morao da pauzira s treninzima. Do stana je išao liftom umjesto stepenicama. Trčanje - zabranjeno! U međuvremenu je srčani mišić zaliječen i nastavio je da se bavi sportom.
"Da je prije te propisane pauze počeo da trenira, to bi moglo da izazove trajna oštećenja srca", upozorava Ursula Hildebrant. Ona kaže da je svako oboljenje slučaj za sebe, ali da uglavnom važi pravilo da je nephodno barem šest mjeseci apstinirati od sporta i alkohola. Takođe je važno odmarati se i što više spavati.
Protivnici Ursule Hidebrant možda i jesu mikroskopski mali, ali od njih se može zaštititi: svaku infekciju treba "preležati" i dobro osluškivati signale koje nam šalje naše tijelo.
(MONDO)
