Alergije postale bolest modernog doba, muče svakog petog stanovnika, ističu specijalisti.
Biljke nam tjeraju suze na oči, zbog polena teško dišemo, od nekih krema otičemo i češemo se, od hrane dobijamo mučninu, povraćanje i dijareju, od duvanskog dima plačemo. Smeta nam bižuterija, farbe za kosu, deterdženti, guma, plastika, prašina, dlake životinja.
Spisak alergena je sve duži, pa je preosjetljivost na njih postala bolest savremenog doba. Posljednjih godina su alergije u ekspanziji, tako da se smatra da oko 20 odsto cjelokupne populacije boluje od nekog njenog oblika.
Na pojavu alergije utiču aerozagađenje, pušenje, način ishrane, infekcije, psihološki faktori, lijekovi. Alergeni do organizma dospijevaju preko disajnih puteva, digestivnog sistema, kože i krvi. Da li smo ranije bili manje podložni ovim tegobama ili se sada samo više o njima zna?
Dr Aleksandar Adamović, direktor Gradskog zavoda za kožne i venerične bolesti u Beogradu, tvrdi da nismo postali osjetljiviji, već smo sve bahatiji prema sebi i prirodi.
"Mnogo ljudi je alergično i na tetovaže, ali svašta istrpe da bi imali aplikaciju na leđima ili nekom drugom dijelu tijela. Neodgovornije se ponašamo prema svom tijelu nego ranije. Što je, recimo, veći broj onih koji se tetoviraju raste i procenat onih koji imaju osjetljivu kožu, pa se pojavljuje reakcija. U posljednje vrijeme dolaze i djeca koja su zalijepila privremene tetovaže, koje se mogu kupiti uz žvake. Alergeni se nalaze u toj boji, pa dolazi do promjena na koži. Javlja se tipična alergijska reakcija jer se koža brani", kaže za "Novosti" Adamović.
On objašnjava da je mnogo ljudi koji su alergični i na bižuteriju, ali ubjedljivo najviše problema izaziva ambrozija, jer ova biljka ima najveći alergeni potencijal.
"Pacijenti se najviše žale na curenje ili zapušenost nosa, upalu očnih konjunktiva, kijanje, kašalj, sviranje u grudima, napade gušenja, osip (urtikarije), kontaktni dermatitis, otoke različite lokalizacije", objašnjava dr Olika Drobnjak Tomašek, načelnica Odjeljenja za alergologiju i imunologiju KBC "Bežanijska kosa".
Simptomi polenske alergije imaju sezonski karakter, a počinju u proljeće. Tokom juna i u julu je obično mirniji period, ali ne uvijek, da bi se od avgusta pa sve do oktobra nastavile tegobe za one koji su preosjetljivi na polene korova. Grinje vladaju uglavnom u zatvorenim prostorima tokom cijele godine.
Prema statističkim podacima, koji nisu uvijek ujednačeni, najčešća je pojava preosjetljivosti na polene trava i korova, zatim na grinje, venome insekata, ali tu su i različite vrste hrane, aditiva hrani, kao i lijekovi.
Mnogi ljudi su osjetljivi na kozmetičke preparate. Namažu neki krem, stave parfem i kad izađu na sunce dođe do zapaljenja kože.
"Važno je da otkriju na vrijeme šta im smeta i da to izbjegavaju. Morate ukloniti alergen. Ako je to sunce, znači - bez sunčanja! Ipak, ljudima je ponekad to teško objasniti", smatra dr Adamović.
(MONDO)
