Ako vam je neko nekada rekao da ste ista majka i da mnogo ličite, trebalo bi da znate da je to daleko od istine.
U stvari, mi (posebno žene) više ličimo na svoje očeve, a ne na majke. Osim toga, postoji teorija da su očev način života prije začeća bebe, uključujući hranu koju jede i kako se osjeća, osnova budućeg zdravlja bebe.
Evo šta zapravo nasleđujemo od oca, šta od majke.
Međutim, prije svega je najvažnije koliko god geni bili dobri da ipak treba da vodite zdrav način života. Jer, na kraju krajeva, vaš način života je ključni faktor za to kako ćete izgledati i osjećati se.
Djeca nasleđuju oblik vrha nosa, područje oko usana, veličinu jagodica kao i uglove očiju. Ovo su ključne oblasti koje su istaknute tokom prepoznavanja lica, a ljudi koji imaju područja sličnog izgleda pomenutog iznad, izgledaće skoro identično.
Majčini geni su obično 50 posto DNK djeteta, a očevi geni ostalih 50 posto. Međutim, muški geni su mnogo agresivniji od ženskih, zato su obično istaknutiji. Dakle, obično bude 40 posto aktivnih ženskih gena i 60 posto aktivnih muških gena.
Tijelo trudnice identifikuje fetus kao djelimično strano tijelo. Da bi spasila bebu, ona mora da se "pomiri" sa agresivnim genima oca (ponekad i po cijenu sopstvenih gena).
Ipak, još uvijek je moguće otkriti koje osobine djete može da nasljedi od oca, a koje od majke.
Pol buduće bebe zavisi od oca. Od majke, beba uvijek dobija X-hromozom, a od oca ili X-hromozom (što znači da će biti djevojčica) ili Y-hromozom (što znači da će biti dječak).
Ako čovjek ima mnogo braće u porodici, imaće više sinova a ako ima mnogo sestara, imaće više ćerki. Samo neki muškarci imaju relativno jednak broj X- i Y-hromozoma u spermi i podjednako je vjerovatno da će imati dječake ili djevojčice.
Y-hromozomi imaju manje gena od X-hromozoma i neki od njih su odgovorni za razvoj muških genitalija. Zbog toga je veća vjerovatnoća da dječak liči na svoju majku. Kada je riječ o djevojčicama, one dobijaju X-hromozome od oba roditelja, tako da je nemoguće predvidjeti kako će izgledati.
NTELIGENCIJA
Geni odgovorni za inteligenciju nalaze se u X-hromozomu. Zbog toga sinovi svoju inteligenciju nasleđuju od svojih majki. Kćerke dobijaju svoju inteligenciju od oba roditelja. Međutim, samo do 60% majčine inteligencije je naslijeđeno, ostatak se prima tokom života - ništa ne može da zamjeni naporan rad.
SKLONOST MENTALNIM BOLESTIMA
Sa godinama, kvalitet sperme se smanjuje. Zbog toga stariji muškarci mogu prenijeti mutirane gene svojoj djeci. Ovo povećava rizik od razvoja mentalnih bolesti, autizma, hiperaktivnosti ili bipolarnog poremećaja.
Takođe, veća je vjerovatnoća da će djeca rođena od očeva starijih od 45 godina imati poteškoća u učenju. A muškarci koji su bili neplodni, a začeće je obavljeno vještački, često imaju sinove sa istim problemom.
SKLONOST KA PREKOMJERNOJ TEŽINI
Sklonost ka prekomjernoj težini ili fizičkoj formi naslijeđena je genetski. Težina i obim nekih ljudi su zasnovani na genima oko 25-80 posto.
Ljudi koji pokušavaju da se bore sa viškom kilograma često ga naslijeđuju od svojih roditelja. U ovakvim situacijama zaista je teško izgubiti višak kilograma. Ali čak i u ovom slučaju, razumna ishrana i fizička aktivnost će biti od koristi.
Sklonost da bude u formi ili prekomhernoj težini može se podjednako nasljediti od bilo kog roditelja, ali sklonost ka debljanju naslijeđuje se češće od sklonosti da bude fit.
Težina djeteta najviše zavisi od njihove majke. Majke sa prekomjernom težinom imaju tendenciju da imaju prekomjernu težinu i velike bebe. Ne zavisi od toga koliko je otac težak, djete će biti mršavo ako je majka mršava. A ako majka ima višak kilograma, njeno djete može imati dodatnu težinu odmah nakon rođenja.
BOJA OČIJU
Smeđa (braon) boja očiju nije dominantan gen, kao što smo nekada mislili. Zapravo, boja očiju je rezultat 8 različitih gena. Ovo objašnjava zašto se ponekad djeca rođena od roditelja plavih očiju mogu roditi sa zelenim, smeđim ili smeđim očima. Zavisi samo od toga kako ti geni sarađuju.
KOVRDŽAVA KOSA
Kovrdžava kosa je zaista lijepa i mnoge majke sanjaju da imaju dijete sa kovrdžavom kosom. Ali, uprkos činjenici da je kovrdžava kosa dominantna osobina, čak i ako je ima jedan od roditelja, to ne znači da će i djete imati ovu kosu.
Jednostavan sistem je ovakav:
Ako oba roditelja imaju kovrdžavu kosu, i djete će imati kovrdžavu kosu.
Ako oba roditelja imaju ravnu kosu, djete će imati ravnu kosu.
Ako jedan od roditelja ima kovrdžavu kosu, a drugi ravnu, djete će imati talasastu kosu.
Na kraju, ako želite da vidite kako će djete izgledati uradite i ove stvari.
Pogledajte porodične fotografije oba roditelja. Obratite pažnju na osobine koje se nalaze kod većine rođaka (kriv nos, kovrdžava kosa, tamna boja očiju). Ove osobine su dominantne i velika je vjerovatnoća da će ih imati i vaša buduća beba.
