Koji ljekovi posle preležane korone se preporučuju i koliko dugo treba da se piju?
Kakve su posledice preležane korone, kako izgledaju postkovid simptomi i šta je ono što bi trebalo da vas brine? Umor, malaksalost, nepravilan rad srca, često su propratni simptomi koji traju oko mjesec dana nakon što test pokaže da ste negativni.
Iako virus napada prvenstveno pluća, kovid-19 je sistemska bolest, napada sve organe. Srce je takođe na udaru, važno je poslušati savjete ljekara i u određenom periodu uzimati ljekove na bazi acetilsalicilne kiseline, koji će vam pomoći da prevaziđete tegobe.
Prof. dr Predrag Mitrović, kardiolog Urgentnog centra Srbije, objašnjava da se uzimanje acetilsalicilne kiseline preporučuje nakon preležane korone, bez obzira na to da li je klinička slika bila teža ili lakša.
"Preporučuje se acetilsalicilna kiselina jer ona sprječava replikovanje virusa u akutnoj fazi, kao i stvaranje tromba, odnosno bilo kakvu trombozu, ali i smanjuje upalne procese ukoliko postoje. Ovi ljekovi su korisni u akutnoj fazi ali i u produženom liječenju jer sprječavaju stvaranje ponovnih trombova ili nakon preležane komplikacije korona virusa, kada su tromboze u pitanju. Nakon preležane korone savjetuje se uzimanje ovih lekova, bez obzira na to da li je neko imao teži ili lakši oblik korone. Što se tiče perioda, prema nekim studijama savjetuje se uzimati minimum 40 dana, po nekima tri mjeseca, a neke studije kažu čak i do šest mjeseci", kaže profesor Mitrović.
Kako kardiolog objašnjava, godine nisu važne, svi koji znaju da nemaju neku kontraindikaciju na lijek trebalo bi da uzimaju acetilsalicilnu kiselinu posle preležane korone.
"U principu starosna dob ne igra nikakvo ograničenje, postoji razlika u metabolizmu u odnosu na starost i u brzini stvaranja tromba, kao i u stepenu upalnog procesa. U svakom slučaju preporučuje se da uzimaju svi koji mogu i koji nemaju neke kontraindikacije", objašnjava ljekar.
Korona napada sve organe
Ono što je do sada već poznato, virus prvenstveno napada pluća, a zatim i sve ostale organe.
"Sada znamo da virus ne napada samo pluća već sve naše organe i tako može doći i do nekih manjih upalnih procesa i u nervnom tkivu, i na srčanom mišiću. Dalje, može doći i do upale bubrega i jetre… Dakle, virus napada sve naše organe", objašnjava profesor Mitrović.
U zavisnosti od kliničke slike, kako objašnjava kardiolog, neke upale su izraženije, neke su slabije, neke od tih upala ne osećamo, za razliku od upale pluća, koja je očigledna i daje konkretne simptome.
"Postoje upale koje tinjaju, a mi ih ne osjećamo, zato je jako bitno da posle preležane korone, bez obzira da li smo bili u kućnim uslovima, ili smo bili u bolnici, 40 dana mirujemo. Ne treba se zamarati, ne smemo imati neku pretjeranu fizičku aktivnost. Ukoliko se osjeti umor, potrebno je odmah sjesti, odmoriti, bez nekog forsiranja i želje da se brzo vratimo kondiciji koju smo imali prije infekcije, potrebno je vrijeme. Dakle, minimum se savjetuje 40 dana posle preležane korone, pa i do tri mjeseca, mirovanje, kako ne bi buknule te sitne upale ako postoje", dodaje profesor Mitrović.
Poremećaj srčanog ritma
Kada je srce u pitanju, tokom korone i posle preležane bolesti, najčešće dolazi do poremećaja srčanog ritma, ali i do upalnih procesa. Kod poremećaja ritma može se dogoditi ubrzan srčani rad, tahikardija preskakanje srca…
"Kada se to javi, treba odmah da se jave lekaru, da se ustanovi o čemu se tačno radi. Drugo što može da se javi jeste upala srčanog mišića, miokarditis, zatim upala perikarda, srčane maramice, zato je potrebno voditi računa o svemu tome i javiti se ljekaru na vrijeme. Poslije preležane korone javlja se i malaksalost, međutim ako se pogorša stanje i srčani ritam, javite se odmah svom kardiologu kako biste dobili odgovarajuću terapiju", poručuje kardiolog UCS.
