Kultura

5 knjiga Stivena Kinga za ljubitelje "Stranger Things-a": Jezivi zapleti i napeta atmosfera bolja nego u seriji

Autor Jelena Sitarica

Djela Stivena Kinga direktno su inspirisala kreatore popularne serije.

5 knjiga Stivena Kinga Izvor: George Koroneos/Shutterstock, Printscreen/Netflix

Peta sezona "Stranger Things" stiže krajem ove godine, a dok ne stigne finale jednog od najpopularnijih ostvarenja, imamo predloge knjiga koje će vam pomoći da lakše prebrodite čekanje. 

Nije tajna da su se kreatori, braća Daper, prilikom stvaranja serije snažno oslonila na Kingove horor klasike iz sedamdesetih i osamdesetih, a pored njega, na "Stranger Things" su uticali i "Dungeons & Dragons" i filmovi Stivena Spilberga. Međutim, Kingova djela definitivno imaju najveći uticaj.

Zato smo izdvojili pet knjiga koje će vas podsetiti na atmosferu "Stranger Things-a". 

5. "Potpaljivačica" ("Firestarter") iz 1980.

5 knjiga Stivena Kinga Izvor: pritnscreen/vulkan

Najdirektniji uticaj na "Stranger Things" imala je Kingova knjiga "Potpaljivačica" iz 1980.godine. Priča prati djevojčicu Čarli koja posjeduje moć pirokineze i bježi zajedno sa ocem Endijem, čije su sposobnosti ograničene na telepatiju i kontrolu uma. Njih dvojica su meta tajne vladine organizacije The Shop, koja želi da iskoristi Čarlinu moć – što zvuči poznato svakom fanu "Stranger Things-a".

Sličnosti sa Jedanaest su očigledne, od njenog krvarenja iz nosa pri korišćenju moći, što se dešava i Endiju, do njenog bjekstva iz Havkins Lab-a, što podseća na Čarlin pokušaj da izbjegne lovce. Čak i odnos između Hopera i El podsjeća na vezu Čarli i njenog oca u "Potpaljivačici".

4. "Keri" ("Carrie") iz 1974.

Izvor: priintscreen/delfi.rs

Iako je "Potpaljivačica" najočigledniji Kingov uticaj na "Stranger Things", nemoguće je ne pomisliti na "Keri" kada se spomene djevojčica s telekinetičkim moćima. Ovaj Kingov klasik iz 1974. postavio je temelje za priče o djevojčicama koje tek otkrivaju svoje moći i ne znaju kako da ih kontrolišu.

Iako El i Keri imaju različite sudbine – Keri nikada nije bila zarobljena u tajnoj laboratoriji – obije su vezane za svoje zlostavljače. Keri je pod kontrolom svoje fanatične majke, dok El odrasta pod nadzorom doktora Brenera, koga zove "Papa". Iako jedna ima biološkog roditelja, a druga ne, obije su godinama poznavale samo manipulaciju i kontrolu, a priča prati njihov put ka oslobađanju.

3. "Institut" ("The Institute") iz 2019.

Izvor: printscreen/vulkan

Ne podsjećaju samo Kingovi rani romani na "Stranger Things" – njegov noviji roman "Institut" iz 2019. takođe ima sličnosti sa serijom. Ako "Potpaljivačica" oslikava Elinu priču nakon bekstva iz Havkins Lab-a, onda "Institut" prikazuje njene godine provedene kao testni subjekt. Može se čak reći da je ovde "Stranger Things" uticao na Kinga, a ne obrnuto.

U "Institutu", koji se trenutno adaptira u TV seriju, dečak Luk, koji ima blage telekinetičke moći, biva otet, a njegovi roditelji ubijeni.

Budi se u tajnom laboratorijskom kompleksu poznatom kao Institut, gdje zatiče drugu djecu sa posebnim sposobnostima, mučenu kroz eksperimente koji im pojačavaju moći. U međuvremenu, policajac iz malog grada otkriva da se nešto zlokobno dešava kada Luk uspe da stupi u kontakt s njim. Zvuči poznato? I trebalo bi.

2. "To" ("It") iz 1986.

Izvor: vulkan

Pored telekinetične djece i tajnih vladinih eksperimenata, "Stranger Things" duguje mnogo i Kingovom romanu "To" iz 1986. godine. Likovi poput Majka, Lukasa, Vila, Destina, El i Maks mogli bi se bez problema uklopiti u Kingovu priču, jer su suštinski moderna verzija Losers Club-a. Čak je i sastav grupe u početku bio isti, sve dok dolazak Maks nije donio ravnotežu među polovima.

Ali nije samo postava likova ono što "Stranger Things" preuzima iz "To" – i sama atmosfera serije odražava Kingov stil. Kao što je on definisao priče o djevojčici sa natprirodnim moćima, tako je stvorio i model grupe obične djece koja se suprotstavljaju velikom zlu. Serija crpi inspiraciju i iz filmova Stivena Spilberga, posebno "The Goonies", ali osnovna ideja o klincima iz malog grada koji se bore protiv moćnog, nadprirodnog neprijatelja – to je čisti King. I baš kao što je klovn Penivajz u "To" terorisao djecu, tako i "Stranger Things" zlikovac Vekna nosi njegov nevidljivi pečat.

1. "Talisman" (pisao zajedno sa Piterom Straubom) iz 1984.

Izvor: priintscreen/delfi.rs

Poslednja Kingova knjiga koja može skratiti čekanje na petu sezonu "Stranger Things" možda djeluje kao neobičan izbor, ali ima savršenu tematsku povezanost sa serijom. Konkretno, roman "Talisman", koji je King napisao sa Piterom Straubom, pojavljuje se u seriji – to je knjiga koju Lukas čita Maks dok je u komi u finalu četvrte sezone.

Oni koji su čitali "Talisman" znaju koliko je taj izbor prikladan. Priča prati dvanaestogodišnjeg Džeka Sojera, koji biva uvučen u Territories, paralelni svet koji je iskrivljena verzija Amerike. Iako nije toliko zastrašujuć kao Upside Down, i dalje predstavlja mračnu dimenziju s druge strane ogledala, baš kao što je Veknin svijet u odnosu na Hokins. Za one koji žele manje horora, a više epske avanture u priči sličnoj "Stranger Things-u", "Talisman" je odličan izbor.