Balašević je bio kantautor, najbliži Bobu Dilanu, tvrde autori knjige.
Osim pjesama "De-mol" (koja se 2019. našla u udžbeniku muzičke kulture za šesti razred osnovne škole) i "Devojke sa čardaš nogama" (uvrštene 2020. u udžbenik za sedmi razred MK), učenici osmog razreda će od prvog septembra ove godine izučavati i kompoziciju "Drvena pesma", novosadskog kantautora Đorđa Balaševića.
Ovo je pjesma sa Balaševićevog devetog studijskog albuma "Naposletku" iz 1996. godine i uvrštena je u udžbenik za osmi razred u Srbiji, izdavačke kuće "Klet", njene stihove analiziraće đaci u segmentu posvećenom popularnoj muzici.
Udžbenik za muzičko je odobren i treba da bude objavljen, a u njemu će se, pored pesama Đorđa Balaševića, naći i kompozicije preporučene za sviranje i pjevanje - "Buđenje ranog proleća" Momčila Bajagića i "Lipe cvatu" od "Bijelog dugmeta".
Takođe, u ovom udžbeniku će se naći i brojne strane grupe i autori iz svih žanrova, od džeza i bluza, preko popa i roka, do hip-hopa i arenbija.
Jedna od četiri autora ovog udžbenika, Maja Sokolović Ignjačević, naglasila je da ne treba da bude senzacija što se Đorđe Balašević našao u knjizi. Kako ona ističe Balašević je bio kantautor, najbliži Bobu Dilanu, i da je normalno da se njegove pjesme nađu u udžbenicima, paralelno sa drugim sadržajima.
"Stav autora je da bi školu trebalo približiti djeci i konstantno podsticati dijalog i promišljanje o različitim žanrovima muzike. Hoćemo da ih upoznamo sa velikanima naše muzičke scene za koje nisu čuli, jer se u njihovim porodicama ne slušaju. Mnoge pjesme tih velikana birane su u skladu sa instrumentima, a kako se u osmom razredu izučavaju drveni instrumenti, poput fagota i oboe, tražili smo adekvatni primer, i iz tog razloga se Balaševićeva 'Drvena pesma' našla u udžbeniku", rekla je ona i dodala:
"Njegova 'Devojka sa čardaš nogama', sa maestralno odsviranim solom na violini, nalazi se u udžbeniku MK za šesti razred kao primjer kako violina može da se iskoristi, osim za tradicionalnu, i za popularnu muziku. Pitanje je koliko je djeci danas blizak Balašević. Mi se trudimo da im damo primjere, kao sredstvo da deca nauče da slušaju kvalitetnu muziku i razlikuju je od nekvalitetne".
Od ostalih autora, navodi sagovornica, tu su i Branko Radičević sa pjesmom "Pevam danju, pevam noću", Radmila Karaklajić i "Anđelina, zumba, zumba", "Devojko mala", "Zaljubljena tinejdžerka" beogradske grupe "Vampiri", "Najlepše želje" od "Zemlje gruva"...
Što se stranih izvođača tiče, tu su, na primer, Ališa Kiz i Bili Ajliš. Pjesma "Lipe cvatu" sarajevske rok grupe "Bijelo dugme", navodi se kao primjer u elementima muzičke pismenosti, jer se u osmom razredu uče mešoviti ritmovi.
U udžbenicima za niže razrede već se nalaze pjesme "Reci mi" Šabana Bajramovića (obrada "Besame mućo"), dok su se Janika Balaž i Zvonko Bogdan našli u odjeljku tradicionalne i starogradske muzike.
Autorka pojašnjava da je proučavala na koji način reference popularne muzike utiču na djecu, u smislu kako će pratiti nastavu. Zato u jednom poglavlju obrađuju istorijat rok, pop, hip-hop i elektronske muzike, a u okviru njega i ključne izvođače i autore koje je smatrala reprezentativnim. Deca će, kaže ona, bolje razumjeti operu ako uporede ariju ili recitaciju sa arenbi muzikom.
"Mene su još pre pet-šest mjeseci zvali iz 'Kleti' da im dam dozvolu da štampaju moju pesmu 'Buđenje ranog proleća' i note za nju, u udžbeniku za muzičko, za osmi razred osnovne škole", rekao je juče Bajaga i dodao:
"Iskreno, mislio sam da je taj udžbenik već objavljen. 'Buđenje ranog proleća' nije moja najbolja pesma u karijeri, ali je zgodna za sviranje na klaviru, pa otuda i notni zapis za nju. U pjesmi se spominju gotovo svi instrumenti iz orkestra, bubanj, violončelo, ženski i muški glasovi... Ima veze sa klasičnom muzikom, pa je to, pretpostavljam, razlog zašto se 'Klet' odlučio baš za nju. Inače, nije ovo prvi put da se neka moja kompozicija nađe u školskim udžbenicima, prošle školske godine štampana je i numera 'Moji drugovi'".
Pre tri godine, u radnoj svesci za srpski jezik (BIGZ), namenjenoj učenicima petog razreda osnovnih škola, uz stihove narodne pesme "Smrt majke Jugovića", "Đačkog rastanka" Branka Radičevića, "Pesmo moja" Jovana Jovanovića Zmaja i "O, klasje moje" Alekse Šantića, našli su se i stihovi "JU grupe" ("Dunave, moj Dunave, kakve mi vesti vode donose"), "Riblje čorbe" ("Avionu slomiću ti krila, da ne letiš ona bi tu bila"), Bajage i "Instruktora" ("Hajde, plavi moj safiru, hajde, čežnjo i nemiru") ali i pesme "Grome moj" Marine Tucaković, koju peva Ceca Ražnatović ("A sećaš li se lepi grome moj, nekada je tlo pod nama pucalo").
Đaci su na ovim primjerima, ispod kojih nisu bila navedena imena autora i izvođača, trebalo da označe vokativ. To su i radili tri godine, sve dok neko nije primetio da se u radnoj svesci pominje i Cecin hit. Izbio je skandal, koji je okončan izbacivanjem pjesme "Grome moj" iz sveske.
U novom udžbeniku "Kleti" za muzičku kulturu za osmi razred, ali i za niže, nema nijedne folk pesme.