Odluku o eventualnom povratku obaveznog služenja vojnog roka u Srbiji donijeće Narodna skupština Srbije u septembru ili oktobru ove godine, nakon završene "široke javne rasprave".
Po modelu koji priprema Generalštab Vojske Srbije, zamisao je da vojni rok traje šest mjeseci. Ukoliko ova odluka prođe, prvi regruti će se naći u kasarnama na ljeto 2022.
Vijest da Generalštab Vojske Srbije priprema model služenja vojnog roka podijelila je javnost u Srbiji. Obavezni vojni rok je ukinut prije deset godina, a i dalje su jaki argumenti i za i protiv - od toga da Srbija nije vojno ugrožena i da nisu potrebne dodatne obuke, pa do toga da baš kao vojno neutralna zemlja mora da se uzda u svoje snage i, u skladu s tim, vojno obuči stanovništvo.
Obnova kasarni
Model služenja vojnog roka koji priprema Generalštab Ministarstvo odbrane Srbije će, prema pisanju medija, do oktobra uputiti Vladi i predsjedniku Srbije. Ukoliko Skupština Srbije odmrzne obavezu služenja vojnog roka, prva generacija od oko 3.000 regruta biće raspoređena po kasarnama u junu 2022 godine, a zamisao je da vojni rok traje do šest mjeseci. Prema radnoj verziji ovog modela, ne isključuje se prigovor savjesti - mogućnost odbijanja nošenja oružja. Vojni rok bez oružja trajao bi dvostruko duže, a isto bi se služio u kasarnama.
Takođe, prema ovom modelu, vojni rok ne bi bio vezan za mjesto stanovanja regruta, već za vojnu specijalnost. A ukoliko parlament odmrzne obavezu služenja vojnog roka, kasarne i prateća infrastruktura širom Srbije biće obnovljeni. Poznato je, pišu mediji, da se vojska vraća u Loznicu, Priboj i Pirot, kao i da će biti osnovani i novi garnizoni.
Vojnopolitički analitičar Srbije Vlade Radulović objašnjava potrebu za obaveznim vojnim rokom.
Zašto se (ne) treba vratiti na staro
"Nama je najveći izazov popuna jedinica VS i to je ono sa čime se najviše suočavamo. Moramo da pojačamo kapacitete, to je sama suština. Kad govorimo o mirnodopskoj potrebi, to je popuna jedinica, a kad govorimo o ratnoj - potrebno nam je stanovništvo koje je prošlo vojnu obuku", navodi Radulović.
S druge strane, nekadašnji ministar odbrane Dragan Šutanovac ističe da nema nijednog opravdanog razlog za uvođenje obaveze služenja vojnog roka:
"Vojska Srbije ima zakonom definisane tri misije - odbranu zemlje, učestvovanje u mirovnim operacijama van zemlje i pomoć civilnom stanovništvu u slučaju elementarnih nepogoda. Prema nacionalnoj strategiji, Srbija nije vojno ugrožena, a u mirovne misije se šalju samo profesionalci. Jedina stvar zbog koje bi moglo da se razmišlja je pomoć stanovništvu, ali taj problem postoji jer vojni i politički vrh nisu sposobni da formiraju aktivnu i pasivnu rezervu koja bi bila na raspolaganju VS. Ne postoji nijedan opravdan razlog za uvođenje obaveze služenja vojnog roka".
KAKO BI IZGLEDALO SLUŽENJE VOJNOG ROKA
Vojni rok u Srbiji trajao bi 6 mjeseci, a prva generacija regruta, njih oko 3.000, krenula bi na obuku u junu 2022. Radni model ne bi isključivao prigovor savjesti (mogućnost odbijanja nošenja oružja). Po toj odluci pojedinici bi bili isključeni iz vojne obuke i ne bi trebalo da nose oružje, ali bi morali da borave u kolektivu i da nose uniforme.
Oni koji bi se odlučili da služe vojni rok bez oružja, u kasarni bi boravili dvostruko duže, a budući i vojni rok neće biti vezan za mjesto stanovanja regruta, već za vojnu specijalnost (VES). Uvažavaće se niz novih okolnosti, među kojima najviše školska sprema, od koje će zavisiti upućivanje u rod vojske i raspored u jedinicama.
Standardno uređenje prostorija će takođe biti stroži, te će u jednoj prostoriji za odmor može da spava najviše 10 osoba. Sve to će uslijediti nakon obnova kasarni, komandi i prateće infrastrukture, a procjena Ministarstva odbrane Srbije je da će održavanje vojne obaveze koštati godišnje oko osam milijardi dinara.