Slovenački portal "Necenzurisano" objavio je nezvanični diplomatski dokument, takozvani "non pejper" u kome se pominje ideja podjele BiH, pripajanje Republike Srpske Srbiji i Kosova Albaniji.
Od ponedjeljka se u Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini spekuliše o tome da li je premijer Janez Janša zaista poslao u Brisel non pejper (neformalni dokument koji se uglavnom iznosi u zatvorenim pregovorima unutar institucija EU), u kome se pominje novo crtanje granica na području bivše Jugoslavije.
U uvodu ovog dokumenta spominju se "neriješena nacionalna pitanja Srba, Albanaca i Hrvata", koja su se pojavila nakon raspada Jugoslavije.
Autori dokumenta ističu da čak i nakon uspostavljanja mira poslije završetka ratova, obećanih evropskih perspektiva i napretka Sjeverne Makedonije i Crne Gore u ovom pravcu u regionu, "ključna pitanja ostaju neriješena".
NERIJEŠENA PITANJA
- da je Dejtonski sporazum 1995. godine, kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini, koji je odnio više od 100.000 života, praktično prepoznao ono što je postignuto u ratu, ali ne u principu.
-da je trenutno teško zamisliti evropske perspektive Srbije i Kosova.
-da se članstvo BiH u EU može u potpunosti isključiti.
- da je u međuvremenu prazan prostor iskoristila Turska, koja je povećala svoj utjecaj u BiH i Sjevernoj Makedoniji.
- da osim Turske, nekolicine lokalnih političara i njihovih pristaša, koji lično imaju koristi od haosa i nefunkcionalnih institucija, niko nije zadovoljan situacijom u BiH.
Ključni dio "non pejpera" su predložena "rješenja" za prethodno opisane probleme.
Autori dokumenta naglasili su da Srbija, Hrvatska i Albanija trenutno imaju stabilne vlade i da su njihovi izabrani političari sposobni donositi strateške odluke.
Kao rješenja se predlažu:
Ujedinjenje Kosova i Albanije. "Na Kosovu se 95 posto stanovništva želi ujediniti s izvornom albanskom nacijom. Slična je situacija i u Albaniji. Granica između Albanije (članice NATO-a) i Kosova praktično ne postoji. Srpski dio Kosova dobio bi poseban status - po uzoru na Južni Tirol", navodi se u dokumentu. To je autonomna pokrajina u sjevernoj Italiji, gdje većina stanovništva govori njemački.
Ujedinjenje većine teritorije Republike Srpske sa Srbijom. "Srpsko nacionalno pitanje može se u velikoj mjeri riješiti pripajanjem dijela Republike Srpske Srbiji. U ovom slučaju, Srbija je spremna da pristane na ujedinjenje Kosova i Albanije", navodi se u dokumentu.
"Hrvatsko nacionalno pitanje može se riješiti spajanjem većine hrvatskih kantona u BiH s Hrvatskom ili davanjem posebnog statusa hrvatskom dijelu BiH (po uzoru na Južni Tirol)."
"To bi Bošnjacima dalo nezavisno funkcionalnu državu i preuzeli bi punu odgovornost za nju. Na referendumu bi ljudi odlučivali da li će se pridružiti EU ili budućnosti izvan EU (sledeći primer Turske). Za sada velika većina Bošnjaka podržava u perspektivi EU, a u naglom porastu turskog uticaja i radikalnog islama, situacija bi se mogla drastično pogoršati u sljedećoj deceniji".
Prema autorima "non pejpera", ova "rješenja" bi ubrzala pregovore o članstvu zemalja Zapadnog Balkana u EU i NATO-u.
Ali to su prijedlozi kojima se oštro protive u SAD-u, Nemačkoj, Francuskoj i drugim evropskim zemljama. Naime, međunarodna zajednica naglašava važnost teritorijalnog integriteta BiH i protivi se novom iscrtavanju granica na prostoru bivše Jugoslavije. To bi otvorilo Pandorinu kutiju i vjerovatno dovelo do novih ratova.
Od ponedjeljka se u Zapadnom Balkanu govori o tome je li premijer Slovenije Janez Janša zaista poslao neslužbeni diplomatski dokument u Brisel, koji govori o novom crtanju granica na području bivše Jugoslavije. Služba za medije predsjednika Evropskog savjeta Šarla Mišela prvo je potvrdila a onda brže bolje demantovala da su dobili dokument.
Ali, kako je otkrio slovenački portal Necenzurisano, neslužbeni diplomatski dokument zapravo postoji. Prema njihovim informacijama, dokument se zove "Zapadni Balkan - put naprijed" i kabinet Šarla Mišela ga je dobio u februaru.
Portal dalje navodi da se zvanično ne može znati ko ga je pisao. Kako ističu, sigurno nije skrojen u Ministarstvu spoljnih poslova Slovenije.
Dio njegovog sadržaja mogao je, kako se spekuliše, biti napisan, prema nekim informacijama, u Budimpešti. Ipak, u briselskim diplomatskim krugovima o njemu se govori kao o "slovenskom" dokumentu, jer je navodno Janšin kabinet učestvovao u slanju na razne adrese.
Janša je demantovao postojanje dokumenta, i rekao da bi "bilo teško predati nešto Mišelu u februaru ili martu, budući da ga je posljednji put sreo prošle godine".
Ali, kako slovenački mediji pišu, postoji mnogo načina na koje je dokument mogao stići do Brisela. Mišel je, recimo, sredinom februara u Poljskoj prisustvovao sastanku povodom 30. godišnjice Višegradske grupe, kojem je prisustvovao i mađarski premijer Viktor Orban, Janšin najbliži politički saveznik u EU.
Činjenica da dokument o podjeli BiH baca novo svijetlo i na posjetu predsjednika Slovenije Boruta Pahora ovoj zemlji 5. marta. Kako je početkom sedmice otkrio član Predsjedništva BiH Željko Komšić, Pahor ga je pitao o mogućem "mirnom razlazu" u BiH. Pahorov kabinet je kasnije tvrdio da se predsjednik Slovenije protivio ideji raspada BiH.