Evropska javnost i dalje je u šoku zbog strašnog krvavog pira koji su u ponedeljak u večernjim satima izveli islamski teroristi albanske nacionalnosti.
“Šokantne vijesti stižu iz Beča, sada kada bi trebalo da ostanemo jedinstveni i gradimo solidarnost. Oštro osuđujem terorističke napade i svaki nasilni čin. Moje misli su sa porodicama i prijateljima žrtava, žiteljima Beča i mojim prijateljem Sebastijanom Kurcom“, napisao je na Tviteru makedonski premijer Zoran Zaev, lider države iz koje potiče albanski napadač koji je u brutalnom terorističkom napadu u austrijskoj prijestonici usmrtio četvoro ljudi.
Pod heštegom „Mi smo na strani Austrije“ Jugoistočna Evropa iznosi svoj stav prema napadu u Beču.
Činjenica da napadač potiče iz albanske porodice svakako je jedan od razloga zbog koga u Albaniji, na Kosovu i u Sjevernoj Makedoniji svi pričaju o napadu, piše austrijski „Standard“, ocenjujući da su Albanci bijesni na čovjeka koji je narušio sliku o njima, te zato svuda ističu da je i jedna od žrtava napadača Albanac, mladić iz Struge, u Sjevernoj Makedoniji.
Posebno naglašavaju da je policajka koja je u noći napada bila na dužnosti takođe Albanka porijeklom sa Kosova i Metohije, piše austrijski list i ističe da napadač nema nikakve veze sa Balkanom, tj. da se radikalizovao u Beču.
Porodična kuća u blizini Tetova
Roditelji napadača napustili su selo Čelopek, nedaleko od Tetova, u potrazi za poslom, baš kao i mnogi drugi. Neki danas žive u Norveškoj, neki u Americi, a neki u Beču.
U Čelopeku velika većina stanovnika govori albanski. Kako izvještavaju lokalni mediji, napadač je rijetko provodio raspust u Sjevernoj Makedoniji. Poslednji put je tamo bio za vreme zimskog raspusta prošle godine.
Velika kuća njegove porodice u Čelopeku stoji prazna, kao i većina kuća gastarbajtera u tom regionu.
Posle sukoba 2001. godine u Sjevernoj Makedoniji su se učvrstile radikalnije vjerske grupe. Ranije su često izbijali sukobi između salafista i zvanične islamske vjerske zajednice u Sjevernoj Makedoniji, uglavnom oko toga kome će „pripasti“ koja džamija, ali zvaničnu islamsku zajednicu su posebno brinuli nastupi radikalnih propovjednika i strane „humanitarne organizacije“, uglavnom iz Zalivskih država, koje su pokušavale da povežu ljude sa radikalnijim oblikom islama.
150 Makedonaca otišlo na ratište u Siriju
Kada je prije nekoliko godina veliki broj mladića iz Jugoistočne Evrope krenuo put Sirije kako bi se priključili terorističkim organizacijama, među njima je bilo oko 150 Makedonaca. Neki su se vratili, a sud u Skoplju je prošle godine sedmoricu osudio na petogodišnje kazne zatvora. Sedmorica drugih islamista osuđena su još 2016. godine, među njima i jedan propovjednik. Sudske vlasti u državama Jugoistočne Evrope veoma su stroge prema njima, jer se strahuje da bi u suprotnom zbog bijede i nedostatka perspektive na Balkanu još više mladih ljudi mogao da privuče radikalni islam.
Nije izvjesno da li je napadač bio u kontaktu sa salafistima na Balkanu, piše „Standard“. U Skoplju postoji takva grupa, iza koje stoje sponzori iz Kuvajta. Islamista ima i na sjeverozapadu zemlje, na primjer, među Torbešima, Makedoncima-muslimanima.
U Beču ima nekoliko džamija koje posjećuju pretežno Albanci, a najvažnija je pod upravom zvanične Islamske vjerske zajednice. Postoje i manje grupe sa salafističkim tendencijama, među kojima takođe ima Albanaca.