"Očekivao sam komunističko sivilo i dosadu"
Demokratski predsjednički kandidat Džo Bajden, tada senator države Delaware, sastao se sa Titom u Splitu 1979., nakon sahrane Edvarda Kardelja 1979., na kojem je bio kao član američke delegacije.
U svojim memoarima pod nazivom "Promises to Keep" sa neskrivenim simpatijama govori o jugoslovenskom predsjedniku, dok o Jugoslaviji takođe govori pohvalno.
"Od 1945. do 1980. Josip Broz Tito vladao je Jugoslavijom ličnošću, odlučnošću i efikasnom tajnom policijom. Lukavi stari komunista održao je zajedno etnički i religijski pomiješanu federaciju", objašnjava Bajden i nastavlja:
"Bio je potreban određeni genije kako bi se održala ta multietnička federacija zajedno, i taj određeni genije bio je Tito".
Zajedno s Averellom Harrimanom i američkim ambasadorom u Jugoslaviji Lawrenceom Eagleburgerom (budući državni sekretar), sastao se s Titom u njegovoj splitskoj vili, iako je Tito prvobitno odbio susret kako ne bi "uvrijedio" drugu stranu, odnosno Moskvu, u sklopu politike ekvidistance naspram zapadnog i istočnog bloka.
Bajden izrazito pohvalno piše o Titovoj politici nesvrstanosti, dok je smatrao kako je stanje u Jugoslaviji bolje nego u drugim komunističkim zemljama.
"Već mi se počela sviđati Jugoslavija, nije bila ono što sam očekivao. Očekivao sam komunističko sivilo i dosadu", piše Bajden i pojašnjava da Zagreb i Split, koje je tada posjetio, uopšte nisu bili takvi.
"Zagreb je bio sjajan i čist sa građevinama iz hasburške ere, a ljudi su 'vozili pristojne automobile i nosili odjeću s pravim bojama'", pisao je Bajden.
O Splitu Bajden takođe afirmativno govori. Tamo je "dobio utisak da je ljudima dobro", a, kao i u Zagrebu, vozili su se "pristojni automobili".
"Postojao je osjećaj koji niste imali u drugim zemljama iza 'gvozdene zavjese'", objašnjava Bajden.
Boravak u Jugoslaviji nagnao je, tada 37-godišnjeg senatora, da zaključi kako komunizam nije "veliki monolit koji je isti u svakoj zemlji".
"Postojao je prostor za lično izražavanje u Splitu, postojala je otvorenost I kapitalizam unutar sistema. Ljudi su vodili restorane i prodavnice kao privatna preduzeća”, navodi Bajden.
S Titom su Bajden, Eagleburger i Harriman pričali o odnosima Jugoslavije i SSSR-a, a Bajden je dobio utisak kako Tito mrzi Staljina.
Bajden: Rekao sam Miloševiću u lice da je ratni zločinac!
"(Slobodan)Milošević je bio za ujedinjenu Jugoslaviju, sve dok ju Srbi kontrolišu", ovako Bajden piše u memoarima o periodu raspada SFRJ, dok vođu bosanskih Srba Radovana Karadžića naziva "sirovim demagogom".
U Senatu SAD je pak, ističe Bajden, srpsku stranu označio kao "zlikovce" te je pozvao na ukidanje embarga na uvoz oružja koje naziva "perverzijom međunarodnih namjera".
Bajden se takođe zalagao i za vazdušne udare NATO-a na položaje Vojske Republike Srpske (VRS), dok Miloševića naziva "ratnim zločincem i masovnim ubicom".
Bajden je 1993. godine bio u Beograd gdje se sastao sa Miloševićem.
Prvo se u Beogradu, pod pokroviteljstvom američke ambasade, sastaje i sa grupom Miloševićevih kritičara, na čelu sa Vukom Draškovićem, o kojima takođe nema najbolje mišljenje.
"Mrzjeli su Miloševića, ali su ipak bili srpski nacionalisti i čak su ponavljali priče o Muslimanima u Bosni koji vješaju mrtve srpske bebe", piše Bajden i ističe kako "nijednom nisu iznijeli argument da je Milošević loš zato što ubija Muslimane".
Potom se sastao s Miloševićem za koga navodi da "puno laže", da ističe kako nema veze sa liderima bosanskih Srba, te da drugi čine zločine nad Srbima, a ne obrnuto.
"Mislim da ste ratni zločinac i da bi trebali da budete osuđeni kao takav", poručio je Bajden Miloševiću na sastanku.