Ministar spoljnih poslova Ivica Dačić objašnjava svoju jučerašnji izjavu o Crnogorcima koja je izazvala buru reagovanja u zemlji i regionu...
On kaže da se njegove riječi da je moralna obaveza svakoga ko je dobio srpsko državljanstvo i ko je sve što ima stekao u Srbiji da ne ćuti o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti i položaju Srba u Crnoj Gori - odnose na one koji koji podržavaju antisrpsku politiku i rade protiv srpskog naroda u Crnoj Gori i protiv SPC, a koriste sve privilegije u Srbiji.
Dačić odbacuje kritike da "prebrojava bilo čija krvna zrnca", i ističe da su jedino na čemu Beograd insistira - prava srpskog naroda koji živi u Crnoj Gori i očuvanje zajedništva između srpskog i crnogorskog naroda.
Ono što je rekao, poručuje, ne odnosi na Srbe u Crnoj Gori, niti na Crnogorce koji žele zajedništvo. Već se odnosi na one koji podržavaju antisrpsku politiku, rade u korist srpskih neprijatelja i protiv srpskog naroda u Crnoj Gori, SPC, a koriste sve privilegije u Srbiji i Srbiju tumače kao "kravu muzaru" na osnovu čega bi pravili svoj biznis, kriminalne aktivnosti ili, kaže, kao neke javne ličnosti, koje su uvek spremne da potpišu sve što je protiv srpskih interesa.
U razgovoru za Tanjug, poručuje da Srbija ne želi da zaoštrava situaciju, nastalu nakon što je u Podgorici usvojen sporni zakon, već apeluje na jednistvo srpskog naroda i crkve, i dodaje da je Srbija imala veoma odmjeren stav i od samog početka pozivala na mir i dijalog.
Primijetio je da se stalno govori o velikosrpskoj agresiji i upitao šta je to Srbija uradila protiv Crne Gora i - koja je to izjava odavde poremetila odnose između Srbije i Crne Gore.
On dodaje i da, kako kaže, svi vrlo dobro znaju da nije postojala nikakva velikosrpska agresija na Crnu Goru, jer niko iz Srbije, ili je rijetko ko, odlazio u Crnu Goru, a da znaju "kolika je s druge strane bila agresija sa Cetinja na Dedinje".
"Momir Bulatović svojevremeno govorio o tome - kako da se Crna Gora otcijepi od Srbije, kad ima 10.000 direktora u Srbiji. U jednom momentu sve škole u Novom Sadu su bile sa direktorima iz Crne Gore. I tu nikakvih problema nema, nikad nije bilo sporno", istakao je Dačić.
Šef srpske diplomatije kaže da Srbiji stalno drže predavanja o tri opštine, Preševu, Bujanovcu i Medveđi, ističući da je Srbija mnogo uradila na poboljšanju prava bugarske manjine, što je, kaže, normalno i treba da se radi.
"Ali, nas posebno boli što se žmuri pred narušavanjem prava Srba u Crnoj Gori. To je principijelno pitanje, to više nije pitanje politike, ni crkve... Ovdje se od početka stvara politika da su Srbi antidržavni element u Crnoj Gori i zbog toga oni sada stvaraju privid da smo mi protiv nezavisnosti Crne Gore", dodaje Dačić.
"Prebrojavanje krvnih zrnaca... Zar ih u Crnoj Gori ne prebrojavaju? Sada mene neko optužuje... Da li neko stvarno misli da ovdje, u sred Beograda treba da promoviše antisrpsku politiku, protiv prava srpskog naroda u Crnoj Gori? Oni koji su dobili državljanstva, ovde stekli svoju imovinu, koji ovde imaju čitavo bogatstvo... zar Srbija njima treba da služi kao mjesto gdje će stvarati svoj biznis, razne kriminalne ili poslovne uticaje, a da mi treba da aplaudiramo na sve to?".
Dačić je naglasio da je rekao da svako treba da ima moralnu obavezu da se oglasi po tom pitanju i da bi se i on sam, da je iz Crne Gore svakako oglasio tim povodom.
To vidi kao prebacivanje teme sa lošeg položaja Srba u Crnoj Gori na to da on sada izaziva revanšizam prema nacionalnim manjinama u Srbiji.
Dačić je ponovio da je Beograd od samog početka pozivao na mir i dijalog, zato što smatra da je to spor unutar Crne Gore i da to treba da se riješi u dijalogu vlasti i onih koji su protiv donošenja ovog zakona, a to su prije svega predstavnici SPC i srpskog naroda u toj zemlji.
Podsjeća da su nakon toga usledile optužbe crnogorskih vlasti da se Beograd meša u unutrašnje stvari Crne Gore i da je zato ukazao na činjenicu da mnoge zemlje pitanje položaja i statusa njihovih nacionalnih manjina u Srbiji, ali ne da bi rekao da je to loše, već kako bi ukazao na značaj tog pitanja danas, kada postoje međunarodne konvencije o pravima nacionalnih zajednica i evropske vrijednosti u vezi sa pravim nacionalnih i vjerksih zajednica.
"Iznio sam podatak da Bugara u Srbiji ima 0,26 odsto, ali mi pravimo akcione planove, imamo neke obaveze tim povodom i veoma poštujemo prava nacionalnih manjina. Čak su i iz bugarskog Ministarstva spoljnih poslova reagovali i rekli da je to tačno i da će nastaviti sa tim, jer oni traže da se poštuju svi evropski standardi. I mi to podržavamo", kaže Dačić, ali dodaje da je to neuporedivo sa situacijom u Crnoj Gori, gde Srbi nisu ni nacionalna manjina a čine skoro 30 odsto stanovništva.
"U Crnoj Gori je oko pet odsto, neko kaže i šest, a oni najoptimističniji da je osam odsto Srba u državnoj administraciji. To je nešto što niko ne bi mogao da prihvati", kaže Dačić i kao primjere navodi da je pripadnik najveće manjinske zajednici u Srbiji, Ištvan Pastor, predjsednik Skupštine Vojvodine.
Podsjeća i da u Severnoj Makedoniji ima manje Albanaca nego Srba u Crnoj Gori, a da uživaju neuporedivo veća prava.
Optužbe iz Crne Gore da Srbija ugrožava nezavisnost i slobodu zemlje odbacuje kao opsesiju koja postoji u Crnoj Gori - da je, navodno, Srbiji žao što Crna Gora ima svoju državu.
"Oni treba da shvate da to uopšte nije u domenu interesovanja srpskog naroda i Srbije. Želimo im sve najbolje kao nezavisnoj državi", navodi Dačić i podsjeća da su i Srbija i Crna Gora imale svoje nezavisne države i prije stvaranja Kraljevine SHS, ali da su uvek dijelili sudbinu, zajedno bili u miru i ratu, nikada nisu imali međusobne sukobe.
"Uvijek smo jedni druge podržavali i nikad se nije stvarala antisrpska ili anticrnogorska histerija u nekim od naših zemalja. Situacija je sada znatno drugačija", primećuje Dačić.
Na pitanje može li Srbija da učini nešto kako bi Podgorica povukla sporni zakon, Dačić kaže da oni ne želi da odustanu od svega toga, jer je njima cilj da Srba u Crnoj Gori ima sve manje.
Pojašnjava da je prema međunarodnim konvencijama obaveza da Srba bude proporcionalno u državnoj administraciji i da Srbiji ostaje da sa tim upozna razne međunarodne organizacije i institucije.
Podsjeća i da su predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i patrijarh Irinej razgovarali o tome da se napravi komisija sa međunarodnim ekspertima na tu temu i da se vidi šta je to sa čim bi na ekspertskom nivou mogle da se upoznaju međunarodne institucije čiji su djelokrug rada, između ostalog, prava nacionalnih i vjerskih zajednica.
A očekuje, kaže, i reakciju EU.