Vezanog pacijenta u psihijatrijskoj bolnici u Hrvatskoj, Kristijana Josipa Periša ljekari su brutalno tukli, mučili i više od osam minuta gušili jastukom pritisnutim kolenima sve dok nije preminuo.
Jutarnji list posjeduje snimak nadzorne kamere u sobi 11a Klinike za psihijatriju "Sveti Ivan". Snimak užasa, nije pretenciozno reći, jer je više od osam minuta glava Kristijana Josipa Periša pritisnuta jastukom, koji još nogom pritiskaju najprije jedan, a potom dvojica medicinskih tehničara.
U jednom trenutku u sobi se nalazi čak deset osoba, među kojima i krupni muškarac u crnim pantalonama i majici. Ubrzo ulazi i peti medicinski tehničar, a na snimku se vidi i ljekarka koja s nekim razgovara telefonom, kao i medicinska sestra koja sa špricem u desnoj ruci prilazi krevetu.
Iz obzira prema porodici Kristijana Josipa Periša, koju smo uspjeli da kontaktiramo i koja nije željela ništa da komentariše, snimak nećemo objaviti, ali je u javnom interesu da se vidi postupanje prema pacijentu kojem su sve vrijeme noge i ruke vezane pojasom za fiksiranje. Izdvojili smo najdramatičnije scene sa snimka koji traje nešto duže od osam minuta i predstavlja krunski dokaz tužilaštva protiv medicinskog osoblja.
Na samom početku snimka u sobi su četiri tehničara i dvije medicinske sestre. Sestra u bijelom mantilu objema nogama je na krevetu, a drugom nogom pritiska Periševu desnu nogu. Trojica tehničara ga pritiskaju rukama, dok mu je glava još uvijek slobodna. Vidi se da Periš komunicira sa tehničarima i vjerovatno viče.
Zatim mu jedan tehničar stavlja jastuk na glavu i drugim jastukom ga pritiska o nju. Ne uspijevaju da mu prebace pojas za vezivanje pa se Periš trza, a tehničar koji mu je stavio jastuk na glavu sada mu kolenom pritiska grudi. Na snimku se vidi tehničar na uzglavlju kreveta koji kolenom pritiska jastuk, što ubrzo čini i tehničar s druge strane kreveta. Svi pritiskaju Periševo tijelo koje se trza, dok je još jedan pojas za vezivanje u visini koljena, a medicinska sestra u plavom mantilu svom snagom objema rukama pritiska Periševu lijevu nogu.
U prvom minutu i 40. sekundi snimka u sobu ulazi snažan muškarac u crnoj majici i pantalonama i lijevom rukom pritiska Periševu lijevu nogu. Još jedan medicinski tehničar penje se na krevet i koljenom pritiska Periša, dok medicinska sestra u plavom izlazi iz sobe dok petorica muškaraca pritiskaju pacijenta.
Zatim, u 2.04, u sobu ulazi sestra u bijeloj uniformi držeći špric u desnoj ruci, dok sva petorica muškaraca i dalje pritiskaju Periša, a ubrzo se vraća i sestra u tamnoplavoj uniformi. U tom trenutku čak sedmoro njih stoji nad tijelom pacijenta i steže ga. U 2.14 u sobu ulazi lekarka i posle dvije sekunde izlazi iz kadra dok se osoblje bori s Perišem, čije se tijelo tek nazire. Petorica muškaraca i dvije medicinske sestre, od kojih jedna i dalje drži špric, vuku pacijenta po krevetu, pri čemu mu se na glavi i dalje vidi jastuk, a ubrzo uspijevaju da mu daju injekciju.
U 3.20 sestra sa špricem žurno se odmiče od kreveta, a ubrzo i njena koleginica, koja prelazi na drugu stranu kreveta i zateže kaiš za vezivanje. Sestra koja je držala špric pomaže tehničaru, koji drži nogu na Periševom abdomenu, da zategne kaiš, dok se muškarac u crnoj majici objema nogama penje na krevet, a Periševi trzaji postaju sve blaži. U 4.04 ljekarka s mobilnim telefonom u ruci prilazi krevetu s lijeve strane, a svi osim dvoje tehničara gledaju ka njoj. Vide se Periševi vezani gležnjevi. Posle dvije sekunde ljekarka odmiče telefon, ali se vidi kako kuca poruku i potom ga odlaže na krevet. Iako djeluje da se Periš više ne trza, jedan tehničar počinje brutalno da ga udara laktom u grudi, čineći to četiri do pet puta zaredom, uz veliki zamah.
U 4.33 ljekarka prekrštenih ruku posmatra kako tehničari i medicinske sestre vezuju pacijenta koji i dalje ima jastuk na glavi. U jednom trenutku dodaje nešto medicinskom tehničaru, koji postavlja još dva pojasa za vezivanje, a ljekarka pomaže medicinskoj sestri u vezivanju pacijenta.
Tehničar s desne strane kreveta, kod uzglavlja, koji drži koleno na Periševom vratu, počinje da ga udara pesnicom u predjelu grudi. U 5.48 ljekarka sijeda na krevet i stavlja ruku na čelo, a trenutak kasnije hoda oko kreveta dok svi ostali vezuju pacijenta. U 6.43 u sobu ulazi i peti muškarac u bijeloj majici i plavim pantalonama, penje se na krevet i koljenom i rukama pritiska Periševu desnu potkoljenicu i zglob, dok jedan tehničar rukom briše čelo, a Periševo telo miruje, piše Jutarnji list.
U 7.45 mladi medicinski tehničar koji se nalazi iznad Periševog uzglavlja, a koji ga je prethodno udarao pesnicom, smije se i govori nešto kolegama, nakon čega se cijelom težinom oslanja na Periševu glavu. U 8.04 medicinski tehničar koji se maločas smijao skida jastuk s Periševog lica i tada nastaje panika jer shvataju da je pacijent u nesvijesti. Već u 8.12 jedan medicinski tehničar započinje masažu srca; pokušavaju reanimaciju i vidno su uznemireni.
Preliminarni nalazi obdukcije pokazali su da Periš na licu i tijelu ima brojne podlive, ogrebotine kože, polomljena rebra i grudnu kost, kao i edem pluća i mozga, mada konačni uzrok smrti još nije zvanično utvrđen. Roditeljima i sestrama u bolnici su rekli da je preminuo od zastoja srca, što je porodici odmah bilo sumnjivo s obzirom na to da je njihov sin i brat bio sportista. Zagrebačka policija je u subotu protiv njih podnijela krivičnu prijavu tužilaštvu i uhapsila svu četvoricu.
Na prvom saslušanju trojica okrivljenih branila su se ćutanjem, dok je jedino Mladen L. iznio odbranu. Svoj četvorici određen je jednomjesečni istražni zatvor zbog opasnosti od ponavljanja krivičnog djela, uticaja na svjedoke i naročito teških okolnosti pod kojima je djelo izvršeno.
Inače, policija je na dan Periševog stradanja intervenisala više puta. Policajci VII policijske stanice Trešnjevka najprije su intervenisali na adresi u svom rejonu nakon dojave člana porodice da se sin Kristijan Josip Periš nalazi u rastrojenom stanju, praćenom paranoidnim mislima. Istog dana policija je zbog njega dva puta dolazila i u Kliniku za psihijatriju „Sveti Ivan“, po dojavi dežurne ljekarke i jednog zaposlenog, koji su prijavili problem s pacijentom koji ih verbalno napada, vrijeđa i prijeti da će pobiti osoblje i sve muslimane.
U policijskom izvještaju stoji da je po njihovom dolasku na kliniku druga ljekarka izjavila da asistencija policije nije potrebna jer su u međuvremenu smirili Periša, nakon čega ga je osoblje fiksiralo za krevet i smjestilo na odjeljenje psihijatrije. Ta ljekarka je policajcima rekla da Periš nikome nije prijetio niti ikoga ugrozio, pa samim tim nisu utvrđeni elementi prekršaja ili krivičnog djela.
Međutim, policajci su iz razgovora s ljekarkom koja ih je prvobitno pozvala saznali da Periš uopšte nije htio da uđe u bolnicu. I ta doktorka je policajcima potvrdila da pacijent nije bio agresivan i da je sarađivao kako sa zdravstvenim radnicima, tako i s policijom.
Kristian Josip Periš je tog dana, u srijedu 21. oktobra oko 16.30 časova, mirno sjedio na klupi, nije pružao otpor niti bio agresivan, izgovorivši:
"Ne želim da uđem unutra, prošli put ste me gušili i vezali za krevet, ne želim da me ljekari diraju, hoću da pričam samo s policijom", rekao je on.
Ipak, iste te večeri Periševa sestra primila je poziv iz bolnice s viješću da je Kristijan preminuo. Porodica je odmah otišla u bolnicu, ali im osoblje u početku nije dozvolilo da vide tijelo. Doktorka im je potom saopštila da su Kristijanu dali terapiju, da je bio agresivan, da su morali da ga vežu i da je usled toga prestao da diše. Kada im je dežurna ljekarka konačno pokazala tijelo, uočili su modrice oko vrata, ranice ispod usana i tragove krvi kojih ranije nije bilo, za šta im je ljekarka tvrdila da su posledica intubacije.