Mirni odnosi Grčke i Turske trajali su manje od tri godine. Nakon razornog zemljotresa u Turskoj 2023. i grčke pomoći, dvije zemlje su u decembru iste godine potpisale Atinsku deklaraciju o prijateljstvu. Ipak, čini se da je period približavanja sada završen.
Tokom tog neobično dugog perioda mira, dvije vlade nisu preduzele neophodne korake za rješavanje grčko-turskih sporova – prvenstveno oko razgraničenja na moru. Zato je sada čak i jedna mjera koja bi, barem teoretski, trebalo da služi zaštiti životne sredine ponovo dovela do tenzija u bilateralnim odnosima.
Povod za nove tenzije bilo je proglašenje dva morska parka u Egejskom moru i istočnom Sredozemlju koje je Turska objavila 15. avgusta. Park na sjeveroistoku Egejskog mora obuhvata zaštićeno područje u vodama između grčkih ostrva Limnos i Samotraki. Južni park nalazi se istočno od Rodosa i obuhvata grčko ostrvo Kastelorizo.
Grčka i Turska već decenijama spore se oko razgraničenja svojih pomorskih granica u Egejskom moru, kao i ekonomskih prava i zahtjeva povezanih s tim granicama, uključujući pravo na eksploataciju resursa poput nafte.
Grčko ministarstvo spoljnih poslova odmah je reagovalo na najavu i proglašenje parkova označilo kao „protivpravno". Proglašenje turskih morskih parkova u područjima izvan turskih teritorijalnih voda, navedeno je u saopštenju, nema pravno dejstvo.
Grčki premijer Kirijakos Micotakis naglasio je na sjednici vlade 24. avgusta da želi da njeguje dobre odnose sa susejdima. Međutim, „područja pod grčkim suverenitetom proizlaze iz međunarodnog prava“, rekao je on. Grčka je, dodao je, „u svakom trenutku spremna da ih brani".
Nadmetanje u zaštiti mora?
Nešto više od godinu dana ranije i Grčka je najavila dva morska parka, na Jonskim ostrvima i u južnim Kikladima – ali unutar grčkih teritorijalnih voda. Turska je tada u jednom saopštenju poručila: „Jednostrane mjere trebalo bi izbegavati u zatvorenim ili poluzatvorenim morima, kao što su Egejsko i Sredozemno more.“
Ipak, Turska je sada i sama, bez prethodnog dogovora, proglasila sopstvene morske parkove. Morski nacionalni parkovi su velika zaštićena područja na moru, namijenjena zaštiti osetljivih morskih ekosistema. Međutim, čini se da je zaštita prirode u najavama dvije zemlje imala, u najboljem slučaju, sporednu ulogu.
Kada bi Grčka i Turska zaista bile zabrinute za morski svijet u ekološki osetljivom Sredozemnom moru, sigurno bi pronašle način da zajednički rade na njegovoj zaštiti. Umjesto toga, proglašavanje morskih parkova izgleda kao nova taktika za pokazivanje dominacije nad spornim morskim područjem – najnovije poglavlje u sporu u Egejskom moru koji traje već decenijama.
Doktrina „Mavi Vatan"
Grčka je uvjerena da Turska morske parkove posmatra kao sredstvo za dovođenje u pitanje suvjerenih prava grčkih ostrva. Atina strahuje da je proglašavanje dva parka dio turske revizionističke doktrine „Mavi Vatan", što na turskom znači „Plava domovina".
Tom doktrinom Turska polaže pravo na isključive ekonomske zone (IEZ) Grčke i Kipra – morska područja u kojima priobalna država ima posebna prava, na primjer u ribolovu ili eksploataciji prirodnih resursa. Pored toga, Ankara dovodi u pitanje i suverenitet nad brojnim grčkim ostrvima i ostrvcima.
Ova doktrina dosad je bila prije svega teorijsko-strateške prirode. Sada se, međutim, kroz zakonske inicijative u turskoj Narodnoj skupštini radi na njenom sprovođenju. Turska namjerava da na taj način formalizuje svoje zahtjeve za većom kontrolom nad djelovima Egejskog mora i istočnog Sredozemlja.
„Gvozdena kupola" za Grčku
Imajući u vidu Tursku, Grčka je uspostavila i stratešku saradnju sa Izraelom. Uprkos snažnim kritikama u Grčkoj zbog katastrofalne humanitarne situacije u Pojasu Gaze, premijer Micotakis i dalje njeguje bliske odnose sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom.
U grčkom ministarstvu odbrane dive se izraelskoj vojnoj tehnologiji i planiraju odbrambeni štit iznad Egejskog mora po uzoru na izraelsku „Gvozdenu kupolu". Projekat je pompezno nazvan „Ahilov štit“, a trebalo bi da štiti od svih zamislivih pretnji – dakle i od susjeda – i da bude potpuno operativan od 2029. godine.
Za sada grčki premijer Micotakis i dalje pokušava da prema Turskoj zadrži pomirljiv ton. Međutim, najkasnije na proljeće 2027. godine u Grčkoj će biti održani novi parlamentarni izbori. Što se izbori budu više približavali, to bi za Micotakisa moglo biti veće iskušenje da zaigra ulogu velikog patriote – i ponovo znatno zaoštri retoriku prema Turskoj.
(Dojče vele/MONDO)