Srbija ulazi u najveći ciklus ulaganja u sistem odbrane u novijoj istoriji, a povratak obaveznog vojnog roka sve je izvjesniji. Evidentiranje vojnih obveznika počinje već od septembra, dok bi prvi regruti mogli u kasarne krajem ove ili početkom naredne godine.
Srbija se sprema za povratak obaveznog vojnog roka i ulazi u ciklus najvećih ulaganja u odbranu u novijoj istoriji. Već od septembra bi trebalo da počne evidentiranje vojnih obveznika, dok bi prvi regruti u kasarne mogli u decembru ove ili u martu naredne godine.
Za potrebe vojnog roka budžetom je određeno oko 86,5 miliona eura u naredne tri godine, dok ukupna izdvajanja za sistem odbrane i bezbjednosti dostižu oko 2,65 odsto BDP-a, pri čemu više od polovine novca odlazi na investicije, rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Urednik emisije "Dozvolite" Goran Janićević kaže da je povratak obaveznog služenja vojnog roka izvjestan, iako još nije precizno utvrđen termin početka.
"Imamo pomjeranje vraćanja obaveznog vojnog roka, sada je to kraj ove ili početak naredne godine", dodaje Janićević.
Podsjeća da su rekonstrukcije i renoviranja objekata u pojedinim kasarnama počela još 2024. godine, dok su tokom 2025. intenzivirani radovi na smještajnim kapacitetima za regrute.
Ističe da se paralelno radi i na nabavci naoružanja i vojne opreme, budući da Srbija više od 15 godina nema redovno služenje vojnog roka, a broj vojnika na dobrovoljnom služenju znatno je manji od broja regruta koji se sada očekuje.
Kako navodi, značajna pažnja posvećena je i pripremi starešinskog kadra - kadeti završnih godina Vojne akademije već nekoliko godina učestvuju u obuci mlađih, stičući neophodnu praksu za rad sa budućim vojnicima.
"Najmlađi potporučnici su oni koji će izvoditi obuku i biti u neposrednom kontaktu sa vojnicima koji dolaze na obuku, jer osim vojne obuke imamo i taj lični, ljudski odnos rješavanja brojnih problema i to starije starešine znaju da tu imate i ličnih problema i ljubavnih, što je normalno kod mladih ljudi, i odvojenost od kuće i činjenica da se nalazite u jednom zatvorenom sistemu gdje je kretanje prosto ograničeno", poručuje Janićević.
"Vojni rok nije ukinut, već zamrznut"
Janićević objašnjava da je za početak neophodno usvojiti akte koji će definisati trajanje vojnog roka, kao i prava i obaveze vojnika.
"Imamo zakonsku regulativu koja reguliše pozivanje mladih ljudi u vojsku i to je samo prvi korak. Potrebno je sve to primijeniti u praksi", navodi Janićević.
Podsjeća da vojni rok nije ukinut, već zamrznut, što znači da će državnim organima biti potrebno vrijeme da se ponovo uigraju u praksi, od vojnih odsjeka do samog prijema regruta u kasarne.
Posebno naglašava da će prvi kontingenti vojnika biti ključni, jer će njihovi utisci u velikoj mjeri uticati na odnos javnosti prema povratku vojnog roka.
Ističe i da se u javnosti često govori o smeštajnim uslovima, ali da se u kasarnama najmanje vremena provodi u spavaonicama, a najviše na terenu i poligonu.
Najveći izazov prilagođavanje novih generacija vojničkom režimu
Prema riječima Janićevića, najveći izazov biće prilagođavanje novih generacija vojničkom režimu. Ocjenjuje da mladi ljudi danas nisu naviknuti na ograničenja, odsustvo mobilnih telefona i društvenih mreža, kao ni na višečasovnu fizičku i tehničku obuku.
Navodi da je vojna obuka specifičan psihofizički napor koji podrazumeva dugotrajna ponavljanja radnji, poput rukovanja oružjem, kretanja u borbenim uslovima i poštovanja strogih bezbjednosnih procedura, što odudara od zone komfora u kojoj danas živimo.
Kako kaže, upravo tu uloga starješina postaje ključna, jer mladi danas imaju znatno slabiji odnos prema autoritetu i potrebno je da se disciplina i poštovanje izgrade kroz znanje i lični primjer.
"Sama činjenica da vide vojnog starešinu, nekog vodnika, zastavnika ili potporučnika, to mladim ljudima ne znači ništa, jer nemaju odnos prema autoritetima. Danas je takvo vrijeme prosto i onda taj starešina mora svojim znanjem i odnosom prema tim mladim ljudima da se nametne, da ih ubijedi zašto je važno da poštuju mjere bezbjednosti prilikom obuke", dodaje Janićević.
Da li je 75 dana dovoljno?
Govoreći o trajanju vojnog roka od 75 dana, Janićević ocjenjuje da je riječ o osnovnom vidu vojne obuke, kao i da je to trajanje obuke takoreći "knap". Planirano je oko 60 dana obuke u kasarnama i na poligonima, kao i 15 dana terenske obuke.
"Ono o čemu se malo govori u javnosti, a to je načelnik Generalštaba rekao, da će i posle vojnog roka vojnici imati obuku, jer ovi vojnici koji budu služili vojni rok, oni neće biti odmah profesionalni vojnici, neko konkuriše za posao i onda kao i u svakom poslu imaju neki pripravnički staž, imaju dodatnu obuku da bi se osposobili za rod ili službu, ali najveći broj mladih ljudi se obučava, i to je suština ovog vojnog roka, za podmlađivanje rezervnog sastava", dodaje Janićević.
Ukazuje da će oni i u rezervi imati obuku najvjerovatnije po 15 dana, gdje će zajedno sa drugim vojnicima i starješinama, koji su dio njihove rezervne jedinice, imati kolektivnu obuku.