Region

Tužilaštvo naredilo vještačenje zdravstvenog stanja Vesića

Autor Balša Janković Izvor Radio slobodna Evropa

Vesić nije saslušan u okviru te istrage, jer se nalazi na liječenju u jednoj beogradskoj bolnici.

Izvor: Mondo/Stefan Stojanović

Tužilaštvo za organizovani kriminal naredilo je vještačenje zdravstvenog stanja bivšeg ministra građevinarstva Srbije Gorana Vesića u okviru istrage protiv njega i još 13 osoba, prenijela je Mreža za istraživanje kriminala i korupcije (KRIK), prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).

Vesić nije saslušan u okviru te istrage, jer se nalazi na liječenju u jednoj beogradskoj bolnici.

Vesića, uz još jednog bivšeg ministra građevinarstva Tomislava Momirovića i 12 drugih osoba, tužilaštvo sumnjiči da su oštetili budžet Srbije za više od 115 miliona dolara, na poslu izgradnje brze pruge od Novog Sada do državne granice sa Mađarskom.

Dio tog projekta bila je i rekonstrukcija Željezničke stanice u Novom Sadu, gdje je 1. novembra 2024. poginulo 16 osoba u padu nadstrešnice na staničnoj zgradi.

Nesreća je dovela do masovnih protesta, sa fokusom na optužbe da je do nje dovela korupcija.

Po navodima KRIK-a, istraga u Tužilaštvu za organizovani kriminal “stoji u mjestu” jer od 1. avgusta i hapšenja osumnjičenih, niko od svjedoka nije pozvan u tužilaštvo i ispitan.

Do ispitivanje svjedoka u istrazi, kako navodi Tužilaštvo, nije došlo jer je bivši ministar Vesić hospitalizovan dan prije akcije hapšenja i do danas nije saslušan.

“Ispitivanje svjedoka moguće je nakon saslušanja svih osumnjičenih, pa kako kod osumnjičenog Vesića postoje razlozi koji predstavljaju smetnju za njegovo saslušanje, to nije bilo moguće zakazati ispitivanje svjedoka”, odgovorili su iz tužilaštva za KRIK.

Iz tužilaštva su naveli da se rezultati vještačenja očekuju, te da će uskoro biti poznata i odluka o postupanju u odnosu na osumnjičenog Vesića.

KRIK je prenio da istragu koči i povlačenje predstavnika pojedinih institucija iz Udarne grupe koja je formirana u tužilaštvu, kako bi istražila tokove novca u vezi sa izgradnjom pruge.

Kako kažu, zbog toga je to tijelo praktično prestalo da postoji.

“Nakon donošenja ove naredbe, rukovodioci organa čiji su pripadnici članovi Udarne grupe, povukli su saglasnost za dalji rad Udarne grupe i to direktor Policije, direktor Poreske uprave i Uprave za sprečavanje pranja novca”, navodi se u odgovoru tužilaštva za KRIK.

Tužilaštvo navodi da policija koči istragu i time što im još nije dostavila dio dokumentacije koju je prikupila tokom rada Udarne grupe, iako su to od njih tražili.

Pored Vesića i Momirovića, istragom je obuhvaćena i pomoćnica ministra Anita Dimoski, te pojedini funkcioneri javnog preduzeća “Infrastrukture željeznica Srbije” i predstavnici firmi koje su radile na rekonstrukciji željeznice.

Osumnjičenima je 15. avgusta zatvorski pritvor zamijenjen kućnim.

Pored sumnji da su koruptivnim radnjama oštetili državni budžet za 115 miliona dolara, tužilaštvo osumnjičene tereti i da su konzorcijumu kineskih firmi CRIC&CCCC koji gradi brzu prugu, “pribavili imovinsku korist” u vrijednosti od najmanje 18,7 miliona dolara.

Predstavnici vlasti u Srbiji sa ovim kineskom konzorcijumom sklopili su ugovor na osnovu međudržavnog sporazuma Srbije i Kine, bez raspisivanja tendera.

Momirović, koji je u kućnom pritvoru, tokom saslušanja je negirao krivicu i branio se ćutanjem.

Četiri mjeseca nakon rekonstrukcije i svečanog otvaranja, 1. novembra 2024. u obrušavanju nadstrešnice stanične zgrade u Novom Sadu život je izgubilo 16, a jedna osoba je teško povrijeđena.

Goran Vesić je nekoliko dana poslije nesreće podnio ostavku, a tada je poručio da ne osjeća krivicu, već da ostavku daje kao “odgovoran čovjek”.

I on, i ostali zvaničnici su odmah nakon nesreće u Novom Sadu izjavljivali da nadstrešnica nije bila obuhvaćena rekonstrukcijom stanične zgrade.

Dok se 1. novembra navršava godišnjica nesreće, stotine hiljada građana su proteklih mjeseci izlazile na ulice sa ključnim zahtjevom – da se utvrdi krivična i politička odgovornost za nesreću.

Uz odbacivanje krivice, vlast odbija i da raspiše vanredne parlamentarne izbore, što je posljednji zahtjev demonstranata.