Nevrijeme u Hrvatskoj je djelo globalnog zagrijavanja.
Cijelo primorje Hrvatske pogodilo je veliko nevrijeme. Postoje dramatični kadrovi poplavljenih djelova Splita, taksista koji se bori sa talasima, poplavljena obala, more koje nosi parkirane automobile... Ovo su samo neke od apokaliptičnih scena. I u Istri se broji materijalna šteta - nevrijeme je uništilo popularni pulski bar na plaži, dok na snimku iz Novigrada kod Zadra ribe bukvalno plivaju po poplavljenom putu. Nivo mora je porastao duž cijele obale. Branko Grisogono, atmosferski fizičar, kaže da je sličnih poplava bilo i ranije.
"Ovo je jedna od rekordnih pojava jer su sve češće i duže traju. Primarni efekat je ljudski. Uzroci su antropogenog porekla" - objašnjava Grisogono. "Ovo se sada pojačalo sa "El Ninom", unutrašnjom prirodnom varijacijom klime koja se dešava svakih nekoliko godina. A kada se više efekata nadoveže, to se sabira, a ponekad čak i umnožava. Kako je sve više energije u klimatskom sistemu, u okeanima, zemljištu, atmosferi, onda su ekstremni događaji sve češći i traju duže. To ne znači da ih ranije nije bilo, ali su bili mnogo ređe... – kaže on. Grisogono dodaje da se nešto slično dogodilo i prije nekoliko godina, ali je neobično da se ovakva situacija dogodi na jesen.
"Ovo je nečuveno da traje mjesec dana. Cio oktobar, početak novembra, sa manjim prekidima. U prosjeku, Jadran se diže približno istom brzinom i ubrzanjem kao i većina svetskih mora. Prosječan porast nivoa mora sam po sebi nije toliko važan. Ide veoma sporo i do kraja ovog veka biće i do pola metra. Nivo mora sada je na pojedinim mjestima na obali porastao tri metra. Ovo je kada je plima izuzetno visoka. Biće mjesta gdje će do kraja vijeka biti uspona i do dva metra. Ali do sada je prosječan nivo mora porastao na oko 30 centimetara – kaže stručnjak. On dodaje da mjere koje su najavljene u Kopenhagenu i Parizu još 2015. godine moraju biti preduzete.
"To nije lako uraditi. Politika ništa ne radi, a more se ubrzano diže. Kada bismo sada stali sa gasovima staklene bašte, bili bismo na istom nivou naredna dva vijeka, dok se ne izbalansira. Ove nedelje dolazi do postepene i spore stabilizacije. Biće veoma blago i neće biti naglih promjena, poput okretanja sedam dana na nevremenu. To se neće desiti. Padavine će biti do sredine ovog mjeseca, a zatim će se vratiti u standardno stanje. Jer ove padavine su bile iznad prosjeka. Ipak, zima će biti topla, od 1 do 3 stepena iznad tridesetogodišnjeg prosjeka" - zaključio je Grisogono. Sličnog mišljenja je i hrvatski najpoznatiji astronom i učitelj Korado Korlević, s tim da nas u narednih stotinu godina očekuju sve češće ovakve dramatične pojave. "Oko 4. januara Zemlja je na nečemu što se zove najbliža tačka Suncu. A najveći gravitacioni uticaj Sunca je u to vrijeme, što znači da su plime i oseke oko tog perioda – mjesec, dva prije ili posle – najveće u godini. Tome se dodaje i ciklon koji podiže nivo mora jer nema vazdušnog pritiska na more, južni i porast nivoa mora, jer je ove godine nivo mora porastao za pet milimetara, što je dosta. Voda se zagrijeva i time mijenja svoju zapreminu. To samo znači da će ga u narednim decenijama biti sve više. Biće isto kao u Veneciji. Imaćemo gradove kojima će cio stari grad biti poplavljen tri-četiri puta i to se ne može zaustaviti" - objasnio je Korlević.
On dodaje da će se svake godine poplave povećavati. "Do kraja veka nivo mora će porasti na 80 centimetara. Sa porastom temperatura cikloni će biti jači od sadašnjih. Sjećam se kiše koje su bile jače nego sada, prije 50-ak godina. Jedino što se sada sve češće dešava i ljudi imaju kraće pamćenje" - smatra Korlević.
On kaže da će najveće poplave u budućnosti biti vezane za sjeverni Jadran, gdje su osjeke, osjeke i osjeke najmoćnije. Zatim postoje gradovi koji ionako imaju nisku obalu, kao što je Cres. "Nisu sve obale stvorene jednake. Biće ih još u narednih 100 godina. Ugljen-dioksid, metan i drugi gasovi staklene bašte koji idu u atmosferu, to još nismo prestali da radimo, a tome treba dodati i rat u Ukrajini. A kada bismo sada sve zaustavili, nivo mora bi se podizao decenijama koje dolaze. U rimsko doba nivo je bio pola metra niži nego danas, a danas imamo gomilu stubova iz tog doba, potopljenih. Ljudi ne misle da treba graditi gradove pored mora. Hoće li se to uraditi sa branama, podići postojeće molove, podići grad pumpanjem mulja na velikoj dubini ispod... Svako će izabrati način na koji će to uraditi. Ali gradovi bi trebalo da počnu da podižu najmanje 5-10 mm godišnje ili metar po metar - kaže Korlević.
BONUS VIDEO