Apelacioni prištinski sud usvojio je žalbu Keljmendija, nakon što je bio osuđen na četiri godine i osam mjeseci.
Advokat kosovskog kontroverznog biznismena tvrdi da je sada sasvim jasno da je njegov klijent nevin i da su sve optužbe na njegov račun lažne, piše CdM.
Mediji u regionu objavili su mnogo prije njegovog hapšenja, u maju 2013. godine, da se Naser Keljmendi nalazi na čelu najjače albanske kriminalne porodice na Balkanu, koja vodi poslove iz Peći i Sarajeva.
Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva pisao je krajem 2009. godine kako Keljmendi i njegov klan upravljaju nizom firmi u BiH, Crnoj Gori, Srbiji i Kosovu, te imaju veze sa uticajnim ljudima u tim državama, kao i u regionu.
Po podacima srpske policije, kako je tada bilo navedeno, Keljmendi je glavni finansijer i organizator prometa heroina sa Kosova, koji u Peć stiže autobusima iz Istanbula i Albanije, a zatim se, preko Rožaja, doprema u Novi Pazar, a odatle u Zapadnu Evropu.
Kako CdM prenosi, godinu ranije "Politika" je objavila da je srpska policija, istražujući slučaj Darka Šarića, dobila saznanja da su ovaj Pljevljak i klan Keljmendija u bliskim odnosima, što Keljmendi negirao i kazao da ne poznaje ni Safeta Kalića ni Darka Šarića.
“Ja sam biznismen, a to što o meni pišu neka im je na čast”, izjavio je tada Keljmendi.
Dobro obaviješteni izvor iz crnogorske policije napravio je u to vrijeme šemu klana Nasera Keljmendija, u kojoj se navode imena najmanje šezdeset ljudi, kao njegovih najbližih saradnika.
Ovaj izvor, isto kao i SIPA, tvrdi da se uticaj Keljmednijeve organizacije osim BiH, proteže i na Crnu Goru, Kosovo, Makedoniju, Hrvatsku, Srbiju, Njemačku, a da jedan krak čak stiže i do Sjedinjenih Američkih Država, zbog čega je povedena istraga, odnosno akcija “Besa” u koju su se uključile i američke vlasti.
Šta sada poslije oslobađajuće presude u Prištini i gdje je u svemu tome Naser Keljmendi sa svojim klanom, pokazaće vrijeme koje je pred nama, prenosi portal CdM.
I drugi šefovi narko bandi u regionu tvrdili su da su nevini i obični građani, biznismeni.
Da je u Crnoj Gori bio jako uticajan potvrdilo se kada je Keljmendi javno rekao da je finansijski pomagao referendumsku kampanju, a iz DPS-a saopšteno kako "motiv Keljmendija za angažman u periodu obnove crnogorske državnosti služi na čast Crnoj Gori i svim njenim građanima".
Tako se saznalo da Naser Keljmendi ima ličnu kartu u Crnoj Gori, i da čeka crnogorsko državljanstvo. Samo se nije doznalo po kojem osnovu je dobio ličnu kartu, koju izbjeglice koje žive u Crnoj Gori ne mogu dobiti ni poslije dvadeset godina, i po kojem osnovu čeka pasoš.
I sinovi kontroverznog kosovskog biznismena Nasera Keljmendija, Elvis i Liridon, posjedovali su lične karte u Crnoj Gori, jedan u Rožajama, drugi u Bijelom Polju, i koristili ih da glasaju. Elvis je u Crnoj Gori koristio crni džip bosanskih registarskih oznaka. Bosanskih oznaka je i bio i ’hamer’, dok je na crnogorske tablice, sa oznakama Rožaja, vozio ’mercedes’.
Najopsežniju novinarsku istragu o porodici Keljmendi sproveo je Centar za istraživačko novinarstvo iz Sarajeva. Razumljivo je zato zbog čega je Naser na njih ljut i ne želi da im daje izjave.
Bilo je to upravo, kako CdM prenosi, u vrijeme kada je crnogorska Uprava policije podnijela krivičnu prijavu protiv Elvisa (34) i njegovog brata Liridona (29). Oni su kasnije i osuđeni na zatvorske kazne od devet, odnosno sedam mjeseci, zbog toga što su na osnovu lažnih rješenja o prijemu u crnogorsko državljanstvo u filijali MUP-a u Kotoru zatražili crnogorska nova lična dokumenta.
Liridon ih nije uspio dobiti, odnosno ostao je s astarom ličnom kartom iz Bijelog Polja, dok su Elvisu izdati nova lična karta, pasoš i vozačka dozvola. Dobro obaviješteni izvor je kazao da se čak i zna čije matične podatke je Liridon iskoristio.
Stvarnost je ogoljena, tragovi su jasni.
Priča o organizovanom kriminalu zatvara se u kružnom toku prljavog novca, kriminalaca i vlasti.
Baš kao u udžbeničkoj definiciji koja podrazumijeva spregu organizovanih kriminalnih grupa sa predstavnicima lokalne ili viših stepena državne vlasti, kao i vezu kriminalnih grupa sa finansijskim institucijma, privrednim kompanijama i političkim strankama, piše CdM.
Keljmendijevi imaju veliku imovinu i u Crnoj Gori, i ta imovina do sada bila je zamrznuta. U jednom trenutku se pričalo da je prodao stan koji je imao odmah iza nekadašnjeg kafea „Grand“, gdje je najradije izlazio i često viđan u društrvu vrlo uticajnih ljudi iz sfere biznisa i politike u Crnoj Gori.
Priča o organizovanom kriminalu uvijek i po pravilu zatvara se u kružnom toku prljavog novca, kriminalaca i vrhova vlasti u državama u kojima narkokarteli djeluju.
Vjerovalo se da je hapšenje Keljmendija bio završni udarac i signal političarima na Balkanu da moraju stvoriti političku volju ako žele da se bore protiv organizovanog kriminala, prenosi portal CdM.
Predvidjeti odmah dalji razvoj događaja, poslije oslobađajuće presude u Prištini, bilo bi vrlo teško i nezahvalno.