Jovan Ranković (21) iz Malog Orašja teško je ranjen 4. maja.
Jovan Ranković (21) iz Malog Orašja teško je ranjen 4. maja, a na četrdesetodnevnom pomenu žrtvama ispričao je pakao kroz koji je prošao tog užasnog dana. "Izašao je iz kola i povikao "lezite dolje", a drug mu je kroz osmijeh rekao "ajde na pivo", ja sam dobacio "ladno je", ali je on počeo da rešeta! Pravio sam se da sam mrtav, da me ne dokrajči!", opisao je šta se dešavalo prije nego što je osumnjičeni U. B. zapucao.
Ispričao je kako je izgledao dan u kom je ubijeno osam, a ranjeno 14 osoba. "Sjećam se tog dana, dogovorio sam se sa drugovima N. S. i L. M. (mladići koji su ubijeni) da odemo do školskog dvorišta i cjielo popodne smo bili zajedno. Sjedjeli smo, pili pivo i šalili se, a onda smo odlučili da odemo u "Ravni Gaj" kako stanovnicima kod škole ne bi smetali jer smo bili bučni. Neposredno prije nego što je ubica došao dopisivao sam se sa prijateljem, koga sam zvao da dođe da se druži s nama i napisao mu da nas 16 sjedi kod spomenika. Vidio sam da se parkira "mercedes" tada sam pomislio da dolazi drug, koji vozi isti takav auto, a onda nam taj mladić grubo dobacuje: "Lezite dolje!", a drug ga zove na pivo, dok se ja takođe, šaljivo nadovezujem da je "hladno"", ispričao je Jovan.
Sagovornik je dodao da je tad počeo pravi horor. Dok je pokušavao da se sakrije iza stabla, osumnjičeni U. B. je pucao u njegove prijatelje i drugare, ali se opet vratio na njega. "Bijeli duks me je odao, vidio je kako virim iza drveta i rekao mi: "Ej ti, iza drveta!" i počeo da puca na mene, tada me je pogodio opet u stomak. Pokušao sam da bježim, ali sam se sapleo i u trenutku odlučio da ostanem tu i da nepomično ležim. Pravio sam se da sam mrtav, nisam se pomjerao... Ležao sam i osluškivao gdje se kreće, a ubrzo sam čuo škripu kako se otvaraju vrata i gas. Pomislio sam, otišao je. Od tada kao da sam izgubio svijest jer se ničeg ne sjećam. Ono čega se sledećeg sjećam jeste kuknjava, jauci i mnogo ljudi, gužva... Tada sam samo podigao nogu da im dam znak da sam živ", kaže Ranković koji je ranjen sa četri hitca, u desni lakat, plućno krilo, slezinu i debelo crijevo.
Ranjeni mladić je proveo mjesec dana u bolnici. "Metak mi je prošao tačno iznad lakta, pa sada imam šipke koje moram da nosim nekoliko mjeseci, zatim isto toliko treba da nosim gips kako bi ruka bila fiksirana. Nakon toga neka procjena ljekara je da bi trebalo da idem na terapije", ispričao je Jovan.
Povrijeđeni mladić iz Malog Orašja rekao je da je nakon napuštanja bolnice smogao snage i otišao na mjesto pucnjave. "Kupio sam svijeće i otišao kod spomenika. Bilo mi je teško i neka jeza mi je prošla kroz cijelo tijelo, teško je opisati uopšte koji sam osjećaj imao tada", rekao je preživjeli Jovan.