Vaspitačice su u problemu jer ne mogu da kontrolišu malu djecu.
Porast vršnjačkog nasilja jedna je od gorućih tema i u okruženju Srbije. Konkretno, Sloveniji, gdje je 70 odsto više samoubilačkih tendencija u odnosu na 2019. godinu, a zvaničnici su prenijeli i informacije o plaču vaspitačica koje ne mogu da kontrolišu trogodišnjake. Sve to se čulo na zajedničkoj sjednici Odbora Narodne skupštine za prosvjetu, nauku i omladinu i Odbora za unutrašnje poslove, državnu upravu i lokalnu samoupravu Slovenije. Ukazano je i na nedostatak autonomije škola, problem tolerancije u obrazovanju i probleme zbog tehnologije.
Nakon višečasovne rasprave, članovi odbora su, između ostalog, naložili Ministarstvu prosvete da prouči zakonsku regulativu i predloži eventualne izmene kojima bi se nastavnicima, vaspitačima i direktorima vratili pedagoški autoritet i profesionalna autonomija. Predložili su Ministarstvu i donošenje propisa za efikasno postupanje u slučajevima vršnjačkog nasilja i devijantnog ponašanja učenika, kao i analizu mjera i zakonskih izmjena koje su usvojile druge zemlje članice EU za sprečavanje nasilja.
Predložili su Zavodu za školstvo Republike Slovenije da preispita obrazovne planove u osnovnim školama i da preporuke za nadogradnju, a Vlada je pozvana da prouči inicijativu da se zlostavljanje na internetu klasifikuje kao krivično delo kao u svim zemljama EU i da u roku od tri meseca pripremi izmene i dopune zakonodavstva za efikasniji tretman nasilja na mrežama. Odbor, međutim, nije prihvatio da se u slučajevima nasilničkog ili devijantnog ponašanja djece ograniči mogućnost mešanja roditelja u stručne odluke škola i definiše njihova obavezna saradnje sa stručnim službama.
Kako je objasnila Lucija Tačer u konsultaciji sa ministarstvom zaključili su da je riječ o mjerama "koje škole već mogu da regulišu svojim aktima u okviru obrazovno-vaspitne djelatnosti škola". Međutim, direktori uporno ističu da nemaju te mogućnosti. Takođe nisu doneli odluku kojom bi se dozvolilo da nasilna djeca budu privremeno udaljena iz odeljenja ili škole i da se uključe u privremeni tretman kod kvalifikovanog tima stručnjaka. Tacer je objasnila da je osnovna škola obavezna i da iz nje nije moguće odstraniti dijete, ali je istovremeno dodala da će Ministarstvo raditi i sarađivati sa školama na jačanju njihovog autoriteta i autonomije.Udruženje prijatelja mladine Slovenije može potvrditi da je vršnjačko nasilje u porastu, rekla je Darja Groznik: „Tom telefon je bio zamišljen kao telefon opšteg tipa, ali je postao krizni telefon." Ona je dodala da je broj prijava samoubilačkih tendencija povećan za 70 odsto u odnosu 2019.
Predsjednik Studentske organizacije Slovenije Simon Truševič podsetio je na poziv za uvođenje pregleda mentalnog zdravlja u sistematske preglede djece i adolescenata: "Predlažemo da Ministarstvo zdravlja započne bar pilot projekat sa ovim projektom." skrenuo je pažnju i na onlajn nasilje: "Djeca do osam godina provode na internetu do 2 sata dnevno, a od 8 do 18 godina i 6 sati. Zabrana nije rešenje, ali kontrola je neophodna".
Predstavnici ministarstava su istakli da je prevencija ključna i da je zakonska regulativa manje-više dobra. Državni sekretar u Ministarstvu pravde Valerija Jelen Kosi rekla je da se priprema novi zakon o postupanju prema maloljetnim prestupnicima, ali da dosadašnje analize pokazuju da nema potrebe za snižavanjem starosne granice za krivičnu odgovornost, koja je trenutno 14 godina.
Borut Marolt, direktor Zavoda za obrazovanje i vaspitanje Logatec, upozorio je: "U našoj populaciji danas dominiraju djeca sa popustljivim vaspitanjem. Nedostaju im ograničenja, obaveze i frustracije. To su djeca roditelja koji su i sami odgajani permisivno." On je dodao da empatija nije urođena: "Egocentričnost se mora eliminisati. Imamo 19-godišnjake koji nemaju empatiju i koji su sa 15 godina bili nasilni prema roditeljima". Direktorka Stručnog centra Planina, Leonida Zalokar pred kraj sjednice iznijela je detalj koji najviše zabrinjava: "Ne znam da li ste svjesni da vaspitačice plaču, jer ne mogu da kontrolišu trogodišnjake".