U vrijeme aktuelnih sukoba između Rusije i Ukrajine, nije zgoreg podsjetiti na dešavanja iz naše ne tako davne prošlosti i po mnogima neočekivanog sukoba između tadašnje Jugoslavije i, naravno, tadašnjeg Sovjetskog saveza.
Istorijski fakti kažu da je Titovo "istorijsko Ne" navuklo ogromni gnijev Staljinov, pa su odnosi dva najbliža saveznika totalno zahladnjeli te 1948. godine.
Mnogo toga što se kasnije dešavalo i danas je obavijeno velom tajne, a posebno su intrigantne priče da je po naređenju sovjetskog lidera, navodno, čak 22 puta pokušan atentat na jugoslovenskog maršala!
Najpoznatiji je, opet navodno, pokušaj trovanja od strane ruskih ljekara koji su bili poslati u SFRJ, ali su atentatori osujećeni u namjeri i vraćeni Staljinu, ali u mrtvačkom kovčegu! Moguću potvrdu ovog atentata pronašao je istoričar Ljubodrag Dimić sastavljajući "Zbornik dokumenata jugoslovensko-sovjetskih odnosa 1945/56", koji sadrži 200 do tada neobjavljenih dokumenata iz ruskih arhiva, naveo je svojevremeno "Jutarnji list".
Prema transkriptu razgovora Staljina i Titovog čovjeka broj dva Edvarda Kardelja, Dimić kaže da je veoma moguće da je pronašao potvrdu o "medicinskom atentatu" na Tita.
Sumnje u to prvi je iznio jedan od ljudi iz Titovog obezbjeđenja i njegov saborac, general Milan Žeželj, a u svojoj knjizi "Brozovi strahovi" opisao je Miladin Adamović. Naime, prema Žeželjevim tvrdnjama, 1947, kada odnosi Tita i Staljina više nisu bili tako sjajni, jugoslovenski maršal se razbolio od napada slijepog crijeva, nakon čega je ustanovljeno da mora na operaciju. Iako je tada cijela jedna soba u Titovoj rezidenciji preuređena u operacionu salu, sa svim ljekarima i drugim medicinskim osobljem, iznenada su se pojavili ruski specijalisti, s porukom da ih je lično Staljin poslao da pomognu Titu.
Tito ih je potom primio, kako tvrdi Žeželj, navodno zbog toga da se ruski vođa ne naljuti i da se ne bi dodatno zaoštrili odnosi sa Kremljom. Ostalo je zabilježeno i da su operaciju zaista izvršili Rusi, ali da Titu posle toga nije bilo dobro, odnosno da mu se rana zagnojila, pa se pretpostavilo da su medicinski instrumenti kojima je operisan bili "zatrovani".
Da se radi o pokušaju atentata zaključili su Titovi saradnici koji su primijetili i da se ruski hirurzi ponašaju veoma neuobičajeno. Prema Žeželju, ruski ljekari su se ponašali izgubljeno, mnogo su pili i pušili i bili veoma nervozni, bauljajući pripiti po rezidenciji.
Žeželj ih je zbog toga zaključao u sobu i pozvao Titove ljekare, koji su potom uspješno obavili novu operaciju. Kada je ta "zavjera" Staljinova otkrivena, ruski ljekari su vraćeni Staljinu u kovčegu.
Posle svih tih silnih neuspjelih atentata Tito je, navodno, Staljinu poslao sljedeću poruku:
"Druže Staljin, prestani slati svoje agente u Jugoslaviju s nalogom da me ubiju. Uhvatili smo već sedmoricu tvojih ljudi koji su namjeravali da to učine. Ako se to ne obustavi, ja ću biti prinuđen da pošaljem čovjeka u Moskvu i, ako to učinim, neće biti potrebno da šaljem drugog".
Taj dokument se, prema nekim tvrdnjama, nalazi u arhivu NKVD.
Britanski istoričar tvrdi da Titova poruka nije mit
Dugo se vjerovalo da je poruka koju je Tito uputio Staljinu mit i da pismo ne postoji, ali je britanski istoričar Sajmon Sibag Montefjore uspio da ga pronađe i objavi u knjizi.
Sajmon Sibag Montefjore u knjizi navodi da mu je to jedno od omiljenih pisama - kratka poruka koju je Josip Broz uputio Josifu Staljinu nakon nekoliko neuspješnih pokušaja sovjetskog vođe da organizuje atentat na njega.
"Montefjore je u jednom intervjuu rekao da je pronašao taj dokument u Staljinovom ličnom sefu i tek mnogo godina kasnije je on predat državnim arhivima. Tito i Staljin su imali vrlo specifičan odnos. Staljin je uvijek govorio da je Tito njegov najbolji učenik, a Broz je jedini preživio komunističke čistke '36. i '37. u Moskvi. Vjerovatno nikad nećemo saznati čitavu istinu, ali je ta priča zanimljiva, golicava i gotovo filmski zavodljiva", navodi Nenad Dropulić, prevodilac Montefjoreovih djela na srpski jezik.