Više kompanija testiralo je ovakvu mogućnost. Rezultati su pokazali da su zaposleni postali produktivniji, jer su provodili manje vremena na društvenim mrežama i aktivnostima nevezanim za posao.
U Belgiji je pokrenut predlog da bi umjesto pet, Belgijanci mogli da rade četiri dana, ukoliko bude usvojen paket novih ekonomskih mjera, Slična reforma tržišta rada planirana je i u drugim zemljama, a Srbija i zvanično dobija prvu kompaniju u kojoj će se raditi četiri dana nedeljno.
Probni period je trajao pet mjeseci u kompaniji ManpowerGroup koja posluje i u Srbiji, a juče su i zvanično najavili da će ubuduće zaposleni raditi četiri dana u nedelji. Petog dana postojaće dežurstva, gdje će se zaposleni smjenjivati. Rezultati tokom test perioda, pokazali su da je produktivnost zaposlenih porasla, a naglašeno je da će i po ovom principu rada zaposlenima plata ostati ista.
Belgijski premijer Aleksnadar De Kru je rekao da je veća sloboda ključna za povećanje stope zaposlenosti. Kompanije koje imaju više od 20 zaposlenih očekuje se da ponude osoblju opciju da se "diskonektuju" nakon radnog vremena, što znači da ne moraju da odgovaraju na pozive ili da odgovaraju na mejlove između 23.00 i 5.00 sati. Zaposleni koji mijenjaju smjene mogu da očekuju radni raspored sedam dana unaprijed.
U međuvremenu je više kompanija testiralo ovakvu mogućnost. Rezultati su pokazali da su zaposleni postali produktivniji, jer su provodili manje vremena na društvenim mrežama i aktivnostima nevezanim za posao. Majkrosoft je takođe testirao rad od četiri dana nedeljno, a rezultati su bili iznenađujući - produktivnost radnika je porasla za 40 odsto. Gotovo identične rezultate pokazale su i mnoge druge kompanije, ali i neka iskustva koja datiraju nekoliko decenija unazad.
Firma koja je u vrijeme SFRJ bila jedna od najvećih izvoznika u oblasti tekstilne industrije, firma "Javor" iz Ivanjice imala je praksu skraćenog radnog vremena. Rezultati su bili zadovoljavajući. Osamdesetih su na platnom spisku imali 3.700 ljudi, godišnje su pravili više od 10 miliona komada.
"Skratili su radni dan sa osam na šest sati i rezultati su bili nevjerovatni. Produktivnost je porasla za 30 odsto, smanjio se broj bolovanja... Bilo je manje odsustva, radnici su bili srećniji. Mi smo bili pioniri u tome", kaže za "Blic Biznis" predsjednica Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata Srbije (ASNS) Ranka Savić.
Ona je dodala da sada treba ozbiljno razmišljati o takvoj praksi i dati čovjeku duži period za nadgradnju, porodicu, društveni i kulturni život. Jer, kako tvrdi, više vremena za sebe, znači i veće zadovoljstvo, a to donosi i veću produktivnost na poslu
"Epidemija i iskustva po svijetu pokazali su da kraća radna nedelje i četvorodnevno radno vrijeme ne znači da bi posao trpio. Naprotiv, i praksa i istraživanja velikih kompanija pokazali su suprotno. Imamo najnovije primjere i da su starački i gerontološki centri za dva sata skratili radno vrijeme, i da su produktivnost povećali za 38 odsto", kaže Savić.
Novi Zeland takođe, planira da uvođenjem četvorodnevne radne nedelje pomogne oporavku turzima i privrede te zemlje. ideja o skraćenom radnom vremenu podržana je u Kanadi, gdje je Džon Trugakos, vanredni profesor Menadžment Rotmans škole Univerziteta u Torontu, istakao da je sada "prilika da redizajniramo način na koji radimo stvari kako bi ih na duži rok poboljšali". Trugakos je istraživao kako da radna mjesta i ljudi budu zdraviji i produktivniji više od 12 godina, i rekao je da bi četvorodnevne radne nedelje mogle biti korisne.
Četvorodnevna radna nedelja od juna će se primjenjivati u Velikoj Britaniji, a za "probu" se do sada prijavilo oko 30 kompanija. Šestomjesečni program će omogućiti firmama da rade 32 sata nedeljno, a da im naknade i beneficije ostanu nepromijenjene. Kompanije, ipak, mogu tražiti od osoblja da rasporedi 32 sata na pet dana.