Njemačka namjerava da zatvori skoro polovinu svog nuklearnog kapaciteta prije kraja godine, što će dodatno opteretiti evropske mreže koje su već pogođene jednom od najgorih energetskih kriza u istoriji kontinenta.
Zatvaranjem Gronde, Gundremingen C i Brokdorf, što je još jedna etapa ukidanja nuklearnog programa u Njemačkoj, ostaće samo tri nuklearne elektrane, koje će biti ugašene do kraja 2022. godine.
Pored pritisaka u snabdijevanju, zatvaranje uklanja ključni izvor energije sa niskim sadržajem ugljenika u zemlji sa sve većim emisijama gasova staklene bašte, prenosi Blumberg.
Nakon katastrofe u Fukušimi 2011. godine, Njemačka je obećala da će zatvoriti sve svoje reaktore. U to vrijeme, zemlja je bila lider u obnovljivim izvorima energije, ali sa postepenim ukidanjem svog nuklearnog programa, sve se više oslanja na ugalj i lignit za proizvodnju električne energije. Nacija je zaostala u trci za nultu neto emisiju nakon velikih ustupaka lobija za ugalj, demonstranata protiv vetra i industrije, posebno proizvođača automobila.
„Iz perspektive čiste emisije, ideja o gašenju nemačkih nuklearnih elektrana prijenego što dođu do kraja svog vijeka bila je uvijek upitna“, rekao je Hans Kenig, menadžer projekta u Aurora Energi Research.
Nuklearne elektrane su dizajnirane da proizvode energiju 24 sata dnevno, pružajući dragocjenu podršku kada vjetar ne duva ili nema sunca. Iako su gašenja poznata godinama i malo je vjerovatno da će izazvati novi skok cijena, uklanjanje četiri gigavata osnovne proizvodnje ukazuje na pad kapaciteta u Njemačkoj. To je jedan od razloga zašto će sledeće godine cijene biti veće - struja za isporuku 2022. ove godine je poskupjela više od pet puta.
Tajming teško da može biti gori. Cijene električne energije su blizu rekordnih nivoa širom Evrope, a Njemačka će morati da se oslanja na skupu proizvodnju gasa i uglja još 20 godina – prije nego što se povuku iz upotrebe. Ostavljanje otvorenih nuklearnih elektrana nije opcija jer bi to zahtijevalo stotine miliona eura ulaganja, ističe Kenig.
Povećano oslanjanje na fosilna goriva dodatno će povećati emisije gasova staklene bašte, a Njemačka nije usamljena u tome. Brojne evropske zemlje povećale su proizvodnju energije na ugalj poslednjih mjeseci pošto zalihe gasa nisu zadovoljile rastuću potražnju, a proizvodnja vjetra opala.
Njemačka namjerava da ugasi svu proizvodnju uglja do 2038. godine, a broj elektrana na lignit će do 2024. biti smanjen za skoro 16 odsto. Do tada će visoke cijene ugljenika i ekspanzija obnovljivih izvora energije „snažno smanjiti” njemačku proizvodnju uglja, rekao je.Međunarodna agencija za energiju.
I taj trend će se ponoviti, i veliki dio Evrope će odlučiti da „izađe iz uglja“, što će dugoročno dovesti do povećanja instalirane obnovljive energije, kaže Sabrina Kernbihler, analitičar u S&P Global Platts.
Međutim, kratkoročno, ugalj pomaže u premošćivanju nedostataka u snabdijevanju. Jedna njemačka kompanija, Uniper SE, odložila je planiranu demontažu svoje termoelektrane na ugalj Šolven-B za 2023. godinu nakon kašnjenja u izgradnji zamjenske gasne jedinice na istoj lokaciji. Ovo će donijeti olakšanje kako se tenzije na tržištu nastave. Ali to neće pomoći Njemačkoj da postigne cilj nulte emisije.