Dva ugledna ruska akademika, Oleg Kavroškin i Valerij Cipljakov izjavili su Tanjugu, posle posjete Visokom, da su došli do zaključka da su u Bosni doista, pre oko 7.000 godina, postojale piramide.
Britanski arheolog, stručnjak za bronzano doba u Evropi i predsjednik Evropskog udruženja arheologa, profesor Antoni Harding, izjavio je, medjutim, pošto je maja ove godine obišao teren u Visokom, da tu ne može biti govora o piramidama.
"Posjetio sam Visoko i iskopine... Smatram da se radi o prirodnom brdu, a ne o nekakvoj piramidi", izjavio je Harding Rojtersu, dodajući da su, po njegovom dubokom uvjerenju, "piramide u Bosni" običan spektakl i "velika farsa".
"Čak i ljudi oskudnog znanja arheologije i istorije znaju da se pre 12.000 ili 7.000 godina u Evropi nisu gradile nikakve piramide, već kolibe i da je većina ljudi tada živjela u pećinama i prirodnim skloništima", izjavio je profesor Harding.
Sa njim se potpuno slaže čuveni egiptolog Zahi Havas, uvjeren da su priče o "bosanskim piramadima" plod mašte i želje za senzacijama, ali drugi stručnjak, egipatski geolog i stručnjak za piramide Ali Abd Ala Barakat, izjavio je da otkriće obradjenog kamena, ipak, potvrdjuje teoriju o postojanju piramida u Visokom.
Mišljenja su, dakle, duboko podijeljena, ali bilo kako bilo, ruski naučnici su uvjereni da su u pravu kad tvrde da piramide u Bosni nisu plod mašte.
Kavroškin, načelnik Nelinearne seizmološke laboratorije Šmitovog instituta za fiziku Zemlje pri Ruskoj akademiji nauka, priprema čak naučni rad za medjunarodnu konferenciju u Oslu, planiranu za iduću godinu.
Kavroškin je jula sa svojim kolegom, profesorom dr Valerijem Cipljakovim, proveo 15 dana u okolini Visokog, gde Semir Osmanagić, američki biznismen bosanskog porekla, vodi i finansira iskopavanje.
Kavroškin i Cipljakov su obavili niz eksperimentalnih snimanja i pregledali mrežu podzemih tunela.
Nakon obrade rezultata i poredjenja sa egipatskim piramidama, došli su do zaključka da oba piramidalna kompleksa pokazuju iste geofizičke karakteristike koje se razlikuju od prirodnih brda.
Riječ je o kamenim strukturama gradjenim ljudskom rukom sa izraženim sezimičko-akustičnim poljima.
Bosanske piramide Sunca i Meseca pokazuju prisutnost šupljina, odnosno unutrašnjih tunela.
Ruski naučnici će rukovoditi simpozijumom posvećenom geofizičkoj i geohemijskoj arheologiji na 33. medjunarodnom geološkom kongresu koji će se održati od šestog do 14. avgusta 2008. godine u Oslu.
Naučni izvještaj o poredjenju bosanskih piramida sa egipatskim predstavlja kontinuitet u njihovom proučavanju piramida u svetu o čemu su pisali, izmedju ostalog, i na medjunarodnoj Konferenciji o primenjenoj geofizici u Mesini (Italija) u oktobru 2004. godine.
Zajedno s ruskim stručnjacima naučni rad će izložiti i Semir Osmanagić, osnivač fondacije "Arheološki park: Bosanska piramida Sunca" i autor knjige "Bosanska piramida Sunca".
Veliki broj drevnih naroda je gradilo piramide koje su služile kao hramovi, grobnice ili kraljevski spomenici.
Najbolje očuvane piramide se nalaze u Egiptu i stare su oko 4.500 godina, dok se u Meksiku, Iranu i Iraku mogu naći dobro očuvane stepenaste piramide.
Osmanagić tvrdi da će, posle iskopavanja "njegovih" piramida, "istorija civilizacije morati da bude ponovo napisana" i da će Bosna "postati džin na arheološkoj karti".
(MONDO)
Izvor: MONDO