Izvor: MONDO
Učesnici Skupštine albanskih odbornika Preševske doline u subotu su usvojili Političku deklaraciju čiji je osnovni zaključak da je u Bujanovcu, Preševu i Medvedji pogoršana politička situacija.
Predstavnici Albanaca ocijenili su da zvanični Beograd nipodaštava njihove zahtjeve izražene u političkoj platformi usvojenoj na sjednici Skupštine 14. januara 2006. godine, koja je tada prekinuta zbog smrti Ibrahima Rugove.
U raspravi koja je prethodila usvajanju, odbornici lokalnih skupština su kazali da su izjave nekih srpskih zvaničnika "prijetnja regionalnoj stabilnosti i miru".
Predstavnici su dali punu podršku planu Martija Ahtisarija, ocjenjujući da samo on može rješiti kosovsko pitanje i "proizvesti trajan mir i stabilnost u regionu".
"Svaki oblik militarizacije Preševske doline je prijetnja regionalnoj stabilnosti i ekonomskom razvoju regiona", navodi se u deklaraciji.
Oni su od medjunarodne zajednice zatražili da bude prisutnija u ovoj oblasti jer to pozitivno djeluje na "mir, regionalnu stabilnost i prosperitet u regionu".
Albanski odbornici su uputili oštre kritike na rad Koordinacionog tela za jug Srbije, okrivljujući ga za "sporost u rješavanju političkog procesa koji je započet 2001. godine".
Učesnici su potvrdili da Albanci niće učestvovati u reorganizaciji i radu Koordinacionog tijela dok god se srpske vlasti i zvanični Beograd, kako su naveli, ovako cinično poigravaju njihovim sudbinama.
U Političkoj deklaraciji se takodje navodi da je formiranje Nacionalnog savjeta u interesu albanske nacionalne zajednice, zbog čega će uskoro to pitanje biti rješeno.
U Preševu su prvi put za jednim stolom, zajedno sjedeli lideri svih pet albanskih stranaka koje imaju odbornike u skupštinama opština Bujanovac, Preševo i Medvedja: Skender Destani iz Demokratska unije doline, Ragmi Mustafa (Demokratska partija Albanaca), Jonuz Musliu (Pokret za demokratski progres), Riza Haljimi (Partija za demokratsko delovanje) i Zijuš Ameti (Nacionalni pokret Albanaca).
Haljimi je rekao da Albanci neće dati svoje predstavnike u Koordinacionom telu, ali će se prema njemu odnositi kao i do sada, kada su u pitanju zahtjevi za rješavanje značajnih problema, posebno finansijskih".
Predstavnici Albanaca ocijenili su da zvanični Beograd nipodaštava njihove zahtjeve izražene u političkoj platformi usvojenoj na sjednici Skupštine 14. januara 2006. godine, koja je tada prekinuta zbog smrti Ibrahima Rugove.
U raspravi koja je prethodila usvajanju, odbornici lokalnih skupština su kazali da su izjave nekih srpskih zvaničnika "prijetnja regionalnoj stabilnosti i miru".
Predstavnici su dali punu podršku planu Martija Ahtisarija, ocjenjujući da samo on može rješiti kosovsko pitanje i "proizvesti trajan mir i stabilnost u regionu".
"Svaki oblik militarizacije Preševske doline je prijetnja regionalnoj stabilnosti i ekonomskom razvoju regiona", navodi se u deklaraciji.
Oni su od medjunarodne zajednice zatražili da bude prisutnija u ovoj oblasti jer to pozitivno djeluje na "mir, regionalnu stabilnost i prosperitet u regionu".
Albanski odbornici su uputili oštre kritike na rad Koordinacionog tela za jug Srbije, okrivljujući ga za "sporost u rješavanju političkog procesa koji je započet 2001. godine".
Učesnici su potvrdili da Albanci niće učestvovati u reorganizaciji i radu Koordinacionog tijela dok god se srpske vlasti i zvanični Beograd, kako su naveli, ovako cinično poigravaju njihovim sudbinama.
U Političkoj deklaraciji se takodje navodi da je formiranje Nacionalnog savjeta u interesu albanske nacionalne zajednice, zbog čega će uskoro to pitanje biti rješeno.
U Preševu su prvi put za jednim stolom, zajedno sjedeli lideri svih pet albanskih stranaka koje imaju odbornike u skupštinama opština Bujanovac, Preševo i Medvedja: Skender Destani iz Demokratska unije doline, Ragmi Mustafa (Demokratska partija Albanaca), Jonuz Musliu (Pokret za demokratski progres), Riza Haljimi (Partija za demokratsko delovanje) i Zijuš Ameti (Nacionalni pokret Albanaca).
Haljimi je rekao da Albanci neće dati svoje predstavnike u Koordinacionom telu, ali će se prema njemu odnositi kao i do sada, kada su u pitanju zahtjevi za rješavanje značajnih problema, posebno finansijskih".
(MONDO)