Beograd, 25. 9. - NATO je, u listi koju je predao Beogradu, naveo da je 1999. godine sa 1.080 kasetnih bombi gadjao 218 koordinata u Srbiji, od kojih se 155 nalaze na Kosovu i Metohiji, saopštila je Alijansa.
"Iako su podržale pravljenje liste lokacija gadjanih kasetnim bombama u Srbiji, NATO i individualne zemlje članice se istovremeno ogradjuju od bilo kakve odgovornosti ili pravne obaveze po pitanje liste i incidenata koji su mogli ili bi mogli da se dese u budućnosti, u vezi za neeksplodiranim bombama", navodi se u saopštenju.
Kako je Tanjugu izjavio jedan portparol Alijanse, lista je predata specijalnom izaslaniku Srbije pri NATO-u, ambasadoru Branku Milinkoviću. Lista je predata na zahtev Srbije iz februara ove godine, s ciljem da posluži srpskom Centru za razminiranje da pronadje i uništi neeksplodirane bombe.
Alijansa ističe da je Kfor pomogao čišćenju terena pogodjenog municijom na Kosovu gde je, kako se ističe, glavna odgovornost za razminiranje u rukama UN i nevladinih organizacija.
Prema saopštenju NATO, lista koje je danas predata dopunjuje informacije koje su ranije predate, pre svega listu lokacija gadjanih municijom sa osiromašenim uranijumom.
Po toj listi, objavljenoj 2001. godine, NATO je na prostoru Srbije i Crne Gore municijom sa osiromašenim uranijumom gadjao 95 ciljeva tokom 112 napada.
Kasetne bombe su 1999. godine ubile na desetine civila, tokom napada na Niš, ali i na brojne lokacije u Srbiji, a naročito na Kosovu i Metohiji.
Opasnost od kasetnih bombi je u tome što jedan broj njih ne eksplodira pri prvom kontaktu, već može da se aktivira godinama kasnije.
Naročitu opasnost predstavljaju za decu koja ih sakupljaju misleći da se radi o igračkama.
(Tanjug/MONDO)
Izvor: MONDO