Od Uprave za zaštitu kulturnih dobara KANA je dobila Rješenje kojim se hotelu 'Podgorica' utvrđuje status nepokretnog kulturnog dobra od nacionalnog značaja.
“Gotovo 84 godine nakon rođenja arh. Svetlane Kane Radević, 54 godine nakon što je zgrada hotela “Podgorica” nagrađena saveznom “Borbinom” nagradom, 9 godina nakon što je NVO “Arhitektonski forum” predala prvu inicijativu za zaštitu ovog i drugih vrijednih objekata moderne arhitekture u Crnoj Gori i 6 godina nakon što je započeta skandalozna izgradnja solitera tik uz njegove zidove, hotel “Podgorica” napokon je i zvanično prepoznat i zaštićen kao nepokretno kulturno dobro”, naveli su u saopštenju.
Kako dodaju, smatraju da je zaštita stigla odveć kasno, ali pozdravljaju mjere koje Rješenje propisuje.
“Naročito nas raduje to što predviđene mjere isključuju sve intervencije koje mogu ugroziti statičku stabilnost objekta, kao i prepravke, dogradnje i nadogradnje, a propisuju restauraciju prvobitnih, autentičnih, betonskih arhitektonskih elemenata nadstrešnice iznad glavnih ulaza. Pozdravljamo i to što Rješenje prepoznaje da su uže i šire okruženje hotela “Podgorica” narušeni gradnjom “višespratnog objekta koji svojom pozicijom, gabaritima, formom i materijalizacijom degradira zatečene vrijednosti”. Ovu degradaciju je bilo moguće izbjeći, jer je naša organizacija od samog početka gradnje upozoravala na efekat koji će soliter imati. No, sada donesene mjere makar garantuju da neki sličan projekat neće biti moguće ostvariti u budućnosti. Kako stoji u Rješenju, nalaže se da je neophodno “očuvati postojeći prirodni ambijent zaštićene okoline, uz očuvanje vizura prema Hotelu “Podgorica” i isključiti gradnju novih objekata, trajnih ili privremenih u zaštićenoj okolini kulturnog dobra”, naveli su u saopštenju.
Konačno, novi status zgrade hotela “Podgorica” uticaće i na planiranje, i to smatraju jednim od najvažnijih efekata ovog Rješenja.
“Svako planiranje na ovoj lokaciji mora biti u skladu sa integralnom zaštitom kulturnog dobra, koja je prepoznata Zakonom o zaštiti kulturnih dobara. Integralna zaštita je definisana čl. 89 i čl. 90 navedenog Zakona, u kome se propisuje da se planskim dokumentima obezbjeđuje zaštita kulturnih dobara i njihove okoline, kao integralnog dijela savremenog društvenog, ekonomskog i urbanog razvoja, na način kojim se poštuje njihov integritet i status i dosljedno sprovode režim i mjere zaštite koji su propisani ovim zakonom. Planski dokument mora biti usklađen sa Studijom zaštite kulturne baštine.”
“Sada će se naša organizacija pozabaviti postojećim planom za desnu obalu Morače, koji zasigurno ne može ostati takav kakav jeste sada kada je hotel “Podgorica” zaštićeno kulturno dobro. Hvala arh. Kani Radević što je prije više od 50 godina svoj posao radila toliko dobro da mi i sada, pred naizgled nezaustavljivom stihijom neoliberalnog investitorskog urbanizma, možemo na rezultatima njenog rada utemeljiti borbu za zelenije i humanije prostore u centru Podgorice”, zaključili su.