Ugroženost vodoizvorišta Bolje Sestre dovodi u pitanje održivost regionalnog vodovodnog sistema, realizaciju svih započetih i novih razvojnih projekata i predstavlja ozbiljnu prijetnju
“Šteta koja može nastati usljed kumulativnog uticaja više faktora, može se mjeriti milijardama eura”, kazao je Đurašković u intervjuu Glasniku Privredne komore Crne Gore.
On je kazao da pomenuti faktori uključuju investicije u turizmu, distribuciju vode za vodosnabdijevanje primorja, već uložena sredstva u razvoj sistema, mogući izvoz voda.
“Stoga nema vremena ni mjesta za kompromis - naša je obaveza i imperativ da preduzmemo sve mjere i upotrebimo sva raspoloživa zakonska sredstva. Mislim prvenstveno na mjere koje nisu kozmetičkog karaktera, već će dati vidljive, mjerljive i dugoročne rezultate”, rekao je Đurašković.
Prema njegovim riječima, neophopdno je da se aktivno uključe svi relevantni organi, odnosno donosioci odluka u rješavanje ovih izazova.
“Tako će se obezbijediti adekvatna zaštita i održivo vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja”, kazao je Đurašković.
On je podsjetio da je jedna od strateških aktivnosti na poboljšanju vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja bila izgradnja regionalnog vodovodnog sistema, na izvorištu Bolje Sestre koje se nalazi u basenu Malog blata, u šta je Crna Gora uložila oko 107 miliona eura.
“Prema prvim mjerenjima i podacima iz 2005. godine, izdašnost izvorišta Bolje Sestre je bila preko 2.600 litara u sekundi. Tokom posljednje decenije se bilježi eksponencijalni pad, preciznije od 2010. godine, a najveći u periodu od 2016. do septembra 2020. godine, kada je istog mjeseca izdašnost došla na svega 350 litara u sekundi”, rekao je Đurašković.
On je upozorio da je ovako drastičan pad izdašnosti samog izvora rezultat uticaja više faktora, u najvećem dijelu su uticaji antropogenog karaktera, dok se jedan manji dio može pripisati i klimatskim promjenama.
“Svakako, ključni uticaj u tom smislu i najveći izazov sa kojim se suočavamo je nekontrolisana i nelegalna eksploatacija šljunka u koritu rijeke Morače koja u kontinuitetu traje decenijama”, kazao je Đurašković.
On je upozorio da je devastacija rijeke Morače kao i okolnog područja intenzivirana u posljednjih desetak godina.
“Nekontrolisanom i nelegalnom eksploatacijom šljunka iz korita rijeke, ali i pod plaštom dodijeljenih koncesija za regulaciju riječnog korita, načinjena je nesaglediva šteta ovoj rijeci, što je vidljivo golim okom, ali i čitavom okolnom području, koje dijelom ulazi u II zaštitnu zonu vodoizvorišta Bolje Sestre”, rekao je Đurašković.
Kako je naveo, nivo korita Morače je na ovaj način spušten za pet do sedam metara, što dovodi do vještačkog spuštanja nivoa podzemnih voda, i odražava se na smanjenu izdašnost okolnih izvora, uključujući i Bolje Sestre.
“I pored moratorijuma na eksploataciju šljunka iz Morače koji je na snazi od 2016. godine, ona nije zaustavljena. Na Morači je svakodnevno veliki broj bagera i kamiona koji odnose ogromne količine materijala, i tome se već godinama ne staje na put”, rekao je Đurašković.
On smatra da se, osim sporadičnih upozorenja, u prethodnom periodu nije ništa konkretno preduzelo da se ove aktivnosti zaustave.
"Nadležna služba Regionalnog vodovoda je u posljednja tri mjeseca posebno intenzivirala nadzor ovog područja i u saradnji sa nadležnim organima i MUP-om Crne Gore već smo preduzeli hitne mjere na zaustavljanju dalje devastacije korita rijeke Morače", rekao je Đurašković.
On je naglasio da su podnijeli nekoliko prijava po kojima je ovaj organ sproveo dalje radnje u skladu sa zakonom. "To ćemo nastaviti da radimo i u narednom periodu".
Đurašković je istakao da je Regionalni vodovod istrajan na putu do trajnog rješavanja ovog izazova, sigurno neće ništa prepustiti slučaju, i u narednom periodu ova tema biće u fokusu svih aktivnosti.
"Ugroženost vodoizvorišta dovodi u pitanje održivost Regionalnog vodovodnog sistema, realizaciju svih započetih i novih razvojnih projekata i predstavlja ozbiljnu prijetnju daljem razvoju turizma kao vodeće privredne grane u Crnoj Gori", kazao je on.