Temeljni ugovor između srpske pravoslavne crkve (SPC) i Vlade Crne Gore trebalo bi da bude razmatran u četvrtak na sjednici Sinoda, prenosi srpski Blic.
Do sada su napisane najmanje tri verzije ugovora sa SPC. Prvu je napisao pokojni mitropolit MCP – Amfilohije, koji je uputio Vladi Crne Gore prije desetak godina. Na verziji prije sadašnje radio je smijenjeni ministar pravde Vladimir Leposavić.
Blic podsjeća da je ugovor usvojila Vlada Crne Gore, a potom je uz saglasnost Episkopskog savjeta Mitropolije poslat u beogradsku Patrijaršiju 22. jula.
Temeljnim ugovorom se sa određenom vjerskom zajednicom preciziraju pitanja imovine, njenog statusa i prodaje, ali i ustanovljava koji su vjerski praznici i državni.
Glavne odredbe predloga temeljnog ugovora
Ugovor ima 20 tačaka. U preambuli se priznaje kontinuitet Crkve od 1912. godine, odnosno od osnivanja Zetske, Budimljanske i Humske Episkopije.
– Ugovor potpisuju Vlada Crne Gore i Srpska pravoslavna crkva.
– Ukoliko se vodi postupak ili istraga krivične prirode protiv sveštenika, monaštva ili službenika Mitropolije, nadležni organi o tome prethodno obavještavaju nadležnog episkopa.
– Crkva ima svoju autonomiju, što praktično znači da samostalno i slobodno donosi odluke koje se tiču crkvenog života.
– SPC samostalno može da formira škole, odnosno Bogoslovije. Mijenjanje i ukidanje Eparhija (trenutno četiri na prostoru CG) je u nadležnosti Sabora.
– Kada je riječ o prodaji imovine, najednostavnije rečeno, ako bi SPC htjela da proda neku imovinu prvo je mora ponuditi Vladi, a ukoliko Vlada nije zainteresovana, može ići na dalju prodaju.
– Za gradnju vjerskog objekta neophodna je saglasnost nadležnog episkopa. Bez te saglasnosti Vlada neće ni razmatrati zahtjev.
– Najveća izmjena u predlogu koji je poslat Patrijaršiji u odnosu na pređašnji, koji nije prošao Vladu, jeste u državnim praznicima. U prošlom predlogu za državne praznike su predloženi vjerski datumi kada se svetkuje i Sveti Petar Cetinjski, Sveti Simeon Dajbabski… U verziji koja je pred Sinodom danas, vjerski praznici koji su i državni regulisani su Zakonom o državnim i drugim praznicim – poput Božića i Uskrsa.
– Vlada se obavezuje da će u saradnji sa SPC i ostalim tradicionalnim vjerskim zajednicama i Katoličkom crkvom, zakonom da reguliše restituciju imovine koja je nacionalizovana, a kod koje nije bilo pravedne naknade. Donošenje ovog zakona nije vremenski oročeno.