Usred stalnih zastoja u lancima nabavke i poštanskih usluga, u drugom kvartalu 2021. godine, prevaranti su pokušali ovo da iskoriste kako bi krali novac i podatke o kreditnim karticama korisnika.
Prevaranti još od prošle godine koriste prekide u isporukama pošiljki kako bi ubedili korisnike da otvore fišing linkove, pokazuje izvještaj kompanije Kaspersky. Ovaj trend ne samo da se nastavio u proteklom kvartalu, već su i sajber kriminalci postali vještiji. Korisnici su dobijali brojne fakture na različitim jezicima u kojima se zahtevalo plaćanje za razne usluge - od troškova carine do troškova dostave. Ovakvi mejlovi su često odvodili žrtve na lažnu veb-stranicu, gde su rizikovali da izgube novac, ali i da prevarantima ostave podake o bankovnoj kartici.
Sajber kriminalci su takođe otvarali veb-stranice koje su ljudima naizgled nudile priliku da kupe pakete koji nisu došli do predviđenih primalaca. Ovakve veb-stranice su postavljene tako da izgledaju kao lutrija. Korisnici nisu bili upoznati sa sadržajem paketa. Ponudu su formirali na osnovu njegove težine ali, čak i ako bi "pobijedili", on nikada ne bi stigao, ni nakon što bi platili pobjedničku ponudu.
Još jedan novi trik jeste neželjena pošta poslata preko aplikacije "votsap" u kojoj se od primaoca traži mala količina novca. Ove prevare su uključivale nekoliko različitih šema. U jednoj šemi se od korisnika tražilo da urade anketu o aplikaciji i proslijede poruku svojim kontaktima kako bi dobili nagradu. U drugoj, korisnici su obavještavani da su već osvojili veliku nagradu, a da sve što treba da urade kako bi je dobili jeste da uplate malu sumu novca.
U trećoj prevarantskoj šemi, kriminalci su iskoristili debatu oko nove politike privatnosti aplikacije "votsap", kojom je omogućena razmjena informacija sa mrežom "fejsbuk". Pravili su lažne veb-stranice i pozivali korisnike da preko "votsap" ćaskaju sa "lijepim strancima". Pošto bi potencijalna žrtva kliknula na link ka "čet rumu", bila bi preusmjerena na lažnu "fejsbuk" stranicu za prijavu, pri čemu rizikuje da lične podatke preda u ruke prevarantima. Korisnici su takođe dobijali linkove za lažne "votsap" mesindžer aplikacije koje su nosile opasnost od preuzimanja zlonamjernog softvera.