Crna Gora, uz Srbiju, prednjači prema količini oružja koje posjeduju građani u odnosu na broj stanovnika. Prema rezultatima istraživanja ''World population review'' za 2021. godinu, svaki treći stanovnik je naoružan, prenosi RSE.
Odnosno, kako je pokazalo istraživanje, na 100 stanovnika, 39 građana posjeduje komad ličnog naoružanja, što Crnu Goru stavlja na prvo mjestu među državama Evrope, piše Radio Slobodna Evropa.
Ovi podaci odnose se samo na legalno naoružanje koje je prijavljeno nadležnim institucijama, dok se broj ilegalnog ne može sa sigurnošću utvrditi, jer o njemu ne postoji zvanična evidencija.
Kriminolog profesor Pravnog Fakulteta u Podgorici Velimir Rakočević kaže da je teško dati egzaktnu procjenu po pitanju ilegalnog oružja.
“Kriminološka istraživanja pokazuju da je tamna brojka prilično visoka kada je u pitanju krivčno djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Globalno posmatrano na dva registrovana komada oružja dolazi jedno neprijavljeno oružje što svakako treba da zabrine. Ovo su optimistične prognoze budući da je u nekim državama taj odnos prijavljenog i nelegalnog oružja čak 1:1”, navodi Rakočević za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Oružje i za lov i za sigurnost
Prema njegovim riječima, proizvodnja i trgovina oružjem vrlo je unosan biznis, a ključni problem je kako spriječiti da proizvedeno oružje završi u rukama onih koji će ga zasigurno zloupotrijebiti.
“To su u prvom redu pripadnici različitih kriminalnih organizacija kojima je oružje jedno od osnovnih sredstava za inkriminisane aktivnosti, odnosno prije svega ga koriste kao sredstvo za izvršenje zločina”, pojašnjava Rakočević.
S druge strane, dodaje, postoje grupe i pojedinci koji oružje koriste u dozvoljene svrhe poput sportskih organizacija, kao i posjedovanje oružja za ličnu bezbjednost.
“Radi se najčešće o osobama koje su istinski ljubitelji oružja ili u oružju vide sigurnost u smislu odbrane od napada”, dodaje Rakočević.
Tradicija posjedovanja oružja u Crnoj Gori
Rakočević posjedovanje oružja vidi kao dio tradicije u Crnoj Gori.
“Sa tom tradicijom smo svi manje-više odrastali. Sjećam se da je bilo nezamislivo da neka familija nema oružje. Ta vjekovna borba za slobodu je učinila svoje u smislu teškog odvikavanja od posjedovanja opružja. Pa ipak, danas se ta situacija promijenila i najveći broj građana ne smatra oružje neophodnim u svom domu”, navodi Rakočević.
Ističe da posjedovanje registrovanog oružja nekada nije predstavljalo veći problem, jer se malo zloupotrebljavalo.
“Volimo da imamo oružje”
Psihološkinja Nataša Vuković radi u Komisiji za izdavanje ljekarskih uvjerenja za dobijanje oružja.
“Desi se da dođe dečko koji ima dvadesetak godina i želi ljekarsko uvjerenje za posjedovanje oružja. Kada ga pitam za šta mu treba dozvola, odgovor obično bude da je to naslijeđeno, da se prenosi s generacije na generaciju, od prađeda, a nerijetko svi završe argumentovanje rečenicom – pa eto, mi u Crnoj Gori volimo da imamo oružje”, pojašnjava Vuković za RSE.
Prema njenim riječima, kod mladih, oružje nerijetko stvara lažni osjećaj moći.
“Tako se osjećaju važni. Nažalost, živimo u poremećenom sistemu vrijednosti u kojem se cijene stvari koje ne bi trebalo i mladi se poistovjećuju i identifikuju sa nekim lošim uzorima. Mediji im, promovišući ljude koji su agresivni, tome doprinose jer se identifikuju sa njima upravo i kroz posjedovanje oružja”, saopštila je Vuković.
Za neke je to, dodaje ona, i statusni simbol koji je daleko od pravih vrijednosti.
Popović: Devijacija opasna po život
Jedini profiličar u Crnoj Gori Milisav Popović, za RSE kaže da su podaci zabrinjavajući i smatra da nas ta “nevidljiva devijacija može bukvalno koštati života”.
“Posjedovanje oružja u toj mjeri najpatološkiji je aspekt za sistem, jer čovjek uzima mogućnost da presudi drugom uz pomoć sredstva koji se koristi u ratu i nasilju. Sa profiličarske strane gledano tu je uključen i socijalni, socio-patološki, individualno-patološki, psiho-patološki, čak i emotivni, tradicionalni aspekt”, pojašnjava Popović.
Europol navodi da će u bliskoj budućnosti organizirani kriminal vjerojatno povećati svoj globalni doseg, postati fluidniji i digitaliziraniji te kao takav otvoreniji za raznolikost i konkurenciju.
Prema njegovim riječima, na taj način ispunjeno je nekoliko kockica koje podrazumijevaju da zbog osjećaja da sistem nije toliko jak da nekog zaštiti preuzima pravdu u svoje ruke.
“Drugi je aspekt nedovoljnog osjećaja da sam po sebi imaš moć i da si zaštićen da koristiš naoružanje kao oblik produžene moći. Vrlo opasna situacija. Tome se mora prići studiozno kroz oblike edukacije i samoedukacije”, navodi Popović.
Kako kaže, “sve je u toj patološkoj zoni ispunjeno, svaka kockica štikirana”.
“Time ukazujemo na jedan širok opseg svijesti koja govori da je ranjena, da se boji da bude ranjena, da je spremna da se odbrani u krajnjem i i da je spremna da prva napadne”, kaže Popović.
Oružani obračuni na Zapadnom Balkanu
Ovi podaci, smatra Popović, govore i o tome da ljudi nemaju povjerenje u sistem, koji bi trebalo da ih štiti.
“Sistem služi da se u njemu osjećaš kao u svom domu. On te štiti, bilo gdje da se nađeš – u kući ili van nje u bilo koje doba dana noći. Mora da postoji jedan način združene akcije protiv takvog razvijanja svijesti. Koliko mladih ima naoružanja i kako do njega dolaze? Kako je moguće da im se izda dozvola?”, pitao je Popović.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova za RSE su pojasnili da izdavanje odobrenja za nabavku oružja stranka treba da priloži opravdan razlog za nabavku kao i uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti.
“Pribavljaju se dokazi da stranka nije pravosnažno osuđena za određena krivična djela ili kažnjena za prekršaje i da li je za ta krivična djela i prekršaje pokrenut postupak; kao i da li postoje okolnosti koje ukazuju da bi oružje moglo biti zloupotrijebljeno, što provjerava policijski službenik”, pojasnili su u MUP-u.
Godišnje više od 1.800 novih dozvola za oružje
Prošle godine, kažu u MUP-u, izdato je 1.808 dozvola ili odobrenja za nabavku oružja i taj broj je u posljednjih pet godina bio približan.
Psihološkinja Vuković navodi da je veliki problem po pitanju dobijanja dozvola i to što oni kojima nadležna komisija u javnom sistemu ne izda dozvolu nađu način da do nje ipak dođu.
“Trudimo se da procedura bude što rigoroznija ali ljekarska uvjerenja izdaju neke privatne zdravstvene ordinacije koje daju nižu cijenu od onih koje su u javnom zdravstvenom sistemu. Tako se lako dobijaju ljekarska uvjerenja”, pojašnjava Vuković.
Kako kaže, dešavalo se da osoba za koju ne procjene da treba da dobije ljekarsko uvjerenje donesu ljekarsko uvjerenje iz neke druge, privatne, ustanove.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova kazali su za RSE da fizička i pravna lica imaju 100.430 komada registrovanog oružja kod 67.223 vlasnika.
Od tog podatka, kako navode, vlasnici posjeduju oružje radi bavljenja lovom i sportskim streljaštvom 38.486 komada.
U akcijama Ministarstva unutrašnjjih poslova dobrovoljne predaje oružja državi, koje su sprovođene od 2015. do 2021. godine godine, predato je 1.865 komada oružja, 1.006 djelova za oružje, minsko eksplozivnih sredstava 345 i municije 33.822 komada.