Nevladina organizacija (NVO) Akcija za socijalnu pravdu (ASP) uputiće inicijativu predsjedniku Skupštine da najhitnije inicira raspravu pred nadležnim parlamentarnim tijelima, kako bi se utvrdilo da li strani partner zatvaranjem hotela Sveti Stefan krši ugovor o zakupu.
Iz ASP-a su kazali da crnogorski parlament sprovodi kontrolu ugovora za hotele Sveti Stefan i Miločer, izdatih u zakup na 42 godine, koje je zaključila bivša vlada Demokratske partije socijalista (DPS).
Pravna savjetnica ASP, Ines Mrdović, podsjetila je da je, u međuvremenu, vlasnik Adriatic Propertiesa, Petros Stathis, nagovijestio da Sveti Stefan ovog ljeta neće raditi, zbog čega bi Skupština, kao kontrolor, trebalo hitno da zauzme stav o tome da li bi to značilo kršenje ugovorom preuzetih obaveza, što može biti osnov za njegov raskid.
Ona je dodala da su potpisnici ugovora o zakupu Budvanska rivijera, kao zakupodavac, i Adriatic Properties, kao zakupac, čiji je garant Aidway Investments Limited sa off shore zone Britanskih Djevičanskih ostrva.
„Garant Budvanske rivijere bilo je nekadašnje Ministarstvo održivog razvoja i turizma, danas Ministarstvo za ekonomski razvoj, dok je upravljač projekta Amanresorts Management iz Holandije, zemlje koja se na nivou EU tretira takođe kao off shore zona“, navela je Mrdović.
Ona je saopštila da je ugovorom o zakupu, pored ostaloga, propisano da zakupodavac ima pravo na raskid ugovora ako zakupac krši bilo koju ugovornu odredbu ili uslov, kao i ukoliko takvo kršenje ne ispravi 30 dana nakon dostavljanja pisanog obavještenja zakupodavca.
„Originalnim ugovorom zakupac se obavezao da imovinu drži otvorenom za poslovanje 11 kalendarskih mjeseci. Kasnije je ta odredba aneksirana na osam kalendarskih mjeseci, pod uslovom da zakupac ima pravo da zatvori bilo koji kapacitet ukoliko je neophodno da se obave popravke, zamjene ili veće kapitalne investicije“, rekla je Mrdović.
Ona smatra da je, shodno tome, potrebno precizno utvrditi da li „zatvorena vrata“ Svetog Stefana znače kršenje ugovorene obaveze, kao i da bi zbog opreznosti trebalo jasno razgraničiti postojeću pravnu situaciju.
„ASP ukazuje i da, iako se zakup odnosi na 42 godine, ugovor uopšte ne sadrži antikoruptivnu klauzulu, niti su raniji poslanici problematizovali to pitanje, dok je dio ugovorenih klauzula nezakonit i/ili je direktno na štetu javnog interesa, a u korist stranog zakupca“, saopštila je Mrdović.
ASP u tom smislu spominje samo nekoliko stavki, Tako je, na primjer, ugovoreno da zakupac plaća zakupninu u neto, a ne u bruto iznosu, dok ugovorna definicija pojma više sile, pored ostaloga, obuhvata „činjenja ili nečinjenja vladinih tijela koja imaju nadležnost nad imovinom i značajan i negativan uticaj na poslovanje imovine“.
„Viša sila po svojoj pravnoj prirodi dominantno obuhvata događaje koji se ne mogu predvidjeti, izbjeći, otkloniti, a prednje ugovorno definisanje je direktno na štetu državnog interesa. Koliko je poznato, raniji poslanici ni ovo pravno određenje nijesu problematizovali“, rekla je Mrdović.
Iz ASP su podsjetili da je privatizacija nekoliko vodećih budvanskih hotela, među kojima i Svetog Stefana, pokrenuta 2006. godine, ali se u javnosti ona označava jednom od kontroverznijih.
„Od preispitivanja te privatizacije za sada nema ništa, uprkos tome što je nova Vlada najavila preispitivanje brojnih ugovora“, rekla je Mrdović.
Ona je navela da je lider DPS-a i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović nedavno nagovijestio mogućnost da zakupac pokrene arbitraže i čak licitirao visinom odštetnog zahtjeva od 100 miliona EUR, iako prema Ustavu, nema nadležnosti da se bavi pitanjima unutrašnje ekonomske politike i stranim investicijama,
„Ostalo je nejasno i kako je došao do licitirane cifre od 100 miliona“, kazala je Mrdović.