U NAŠOJ ZEMLJI OD DEMENCIJE OBOLJELO 6.500 GRAĐANA

Nevladina organizacija „Futura” godinama se bavi pitanjima koja se tiču demencije, a ljudi koji imaju iskustva sa tom bolešću kažu da je riječ o tihom oboljenju koje se u Crnoj Gori čak i krije jer se smatra za mentalnu bolest.

Prema riječima Željke Bajčetić, čija je pokojna majka imala demenciju, u pitanju je stanje u kojem osoba prestaje biti ono što je bila.

Ukazuje da poslednjih godina imamo „pandemiju demencije, ali se o tome ne govori”. Ali koliko je ta bolest teška znaju porodice koje su se susrele sa tim problemom, navodi Dan.

 “Demencija ne bira ni po polu, ni po naciji, ni po obrazovanju. To je stanje u kojem čovjek zaboravlja ko je. Kod moje majke to je počelo tako što je zaboravljala nazive voća, boje, imala je depresivne momente, ali smo mislili da je to zato što stari. Za demenciju se ne možete pripremiti, ali ja sam sve morala da naučim i zato smatram da o tome treba govoriti, jer porodice koje imaju oboljelog sa demencijom to često kriju, a ne bi trebalo”, smatra Bajčetić.

Objašnjava da se često porodica i okolina ne mogu nositi sa tim da je neko dementan. Upozorava da okolina počinje da zaobilazi dom u kojem je dementna osoba, piše Dan.

“A ne znaju koliko su potrebni toj porodici. Dementna osoba ne umije da vam objasni zašto se nečega plaši, zašto joj nešto smeta. Postoji problem kada treba da ih presvučete, okupate. Mi smo sve morali privatno da radimo kada su u pitanju zdravstveni pregledi jer ne možete da čekate u redu, dementna osoba može da se zaplače, naljuti, postane agresivna, a teško da vi u toj situaciji ljudima možete da objasnite šta je u pitanju”, upozorava u izjavi za Dan Bajčetićeva.

Alma Orahovac iz NVO „Futura” kaže za Dan da u Crnoj Gori ne postoji zvaničan registar oboljelih od demencije, ali je istraživanje evropske organizacije „Alchajmer Jurop” pokazalo da ih je u našoj zemlji između šest i sedam hiljada.

“U najvećem broju slučajeva to su osobe starije od 65 godina, ali bolest može nastupiti i u ranim četrdesetim godinama, što je rijetko. Alchajmerova bolest se ne može izliječiti, ali je veoma bitno prepoznati simptome na vrijeme i pravilnim tretmanom usporiti i uticati na tok bolesti, koji progresivno djeluje. Na svake tri sekunde u svijetu jedna osoba oboli od demencije i jedna porodica se susreće sa ovim problemom”, naglašava Orahovac za Dan.

Navodi da naša država ima potencijala da pruži podršku osobama koje su oboljele od demencije, jer smo mala država i servisi se mogu pružati u dnevnim centrima i savjetovalištima.

“Kulturološki gledano, postoji utisak da je i dalje među građanima prisutan osjećaj da se želi pomoći onima kojima je ta podrška i neophodna”, kaže ona.

Ipak, ukazuje da se osobe koje su oboljele od demencije na prvom mjestu suočavaju sa društvenom stigmom koja je rezultat nedovoljnog poznavanja svih specifičnosti koje ona ima, navodi Dan.

NVO „Futura” sprovodi projekte koji su usmjereni na poboljšanje kvaliteta života osoba oboljelih od demencije, Alchajmera, kao i njihovim porodicama i njegovateljima.

“Sve usluge su besplatne, a konsultacije i pregledi se zakazuju putem telefona na broj 067/590-984. Otvorili smo pet savjetovališta za demenciju, koja se nalazeu Podgorici, Baru, Budvi, Nikšiću i Bijelom Polju”, dodaje ona.

U vezi ove problematike izostali su odgovori Instituta za javno zdravlje.

Zaboravnost prvi simptom

Orahovac pojašnjava kako da prepoznano demenciju.

“Ako govorimo o simptomima i problemima osoba sa demencijom, onda su to lutanje, promjene u ponašanju, poremećaj fizioloških funkcija mokrenje i stolica, halucinacije, agresivno ponašanje i umišljaji, dezorijentisanost u prostoru i vremenu, kao i zaboravnost kao prvi simptom. Osobi sa demencijom je potrebna njega 24 sata. Njegovatelji se suočavaju sa velikim emocionalnim i fizičkim stresom kao i velikim troškovima liječenja i njege”, naglašava Orahovac za Dan.